Suša zabrinjava poljoprivrednike u RS

Ratari u Republici Srpskoj izrazili su zabrinutost zbog velikih vrućina koje su posljednjih dana pogodile njihov kraj. Kako kažu, najviše bi mogao stradati kukuruz, a već sada se računa da bi rod, ukoliko se ovako vrijeme nastavi, mogao biti prepolovljen.

Najugroženiji kukuruz

Kukuruz je najugroženiji zbog nemogućnosti navodnjavanja tako velikih površina. Cijena navodnjavanja jednog hektara oranice kreće se oko 1.000 maraka, što je za većinu ratara prevelik iznos. Štete na koje ratari već sada računaju, zbog procjene smanjenog roda, mogla bi umanjiti kiša i to ako dođe u narednih nekoliko dana.

Navodnjavanje - najskuplji dio poljoprivredne proizvodnje

Muku sa vrućinama muče i uzgajivači povrća, iako im je, zbog veće dostupnosti navodnjavanja, situacija ipak nešto bolja i, barem za sada, uspijevaju održati povrće u dobrom stanju. Pitanje je samo, koliko će to dugoročno biti održivo. Za Glas Srpske, Predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo, istakao je da je navodnjavanje najskuplji dio poljoprivredne proizvodnje, posebno ukoliko se koriste pumpe na dizel gorivo. Ove vrućine pogoduju i razvoju određenih bolesti pa je u ovom trenutku zaista teško procijeniti kako će sve ovo utjecati na rod povrća. No, sa sigurnošću se može već sada reći da će kvaliteta biti umanjena, pitanje je samo u kojoj mjeri.

Kiša bi dobro došla i voćarima, pogotovo onima koji u svojim voćnjacima nemaju riješen sustav navodnjavanja. Problem je i što ovako velike vrućine i suše ostavljaju posljedice na mladim voćkama, a situaciju bi popravio, barem malo, i samo jedan dan kiše.

Nove investicije u navodnjavanje

Problema navodnjavanja su svjesni i u resornom ministarstvu RS gdje je u toku realizacija projekta Svjetske banke vrijednog 20 miliona dolara kojim bi se trebale povećati navodnjavane površine.

Prema navodima Glasa Srpske, "u planu je izgradnja sistema u Ljubinjskom polju na površini od 230 hektara, te u Bratuncu na 488 i Laktašima na 100 hektara. U planu je i izgradnja kanala koji bi vodu iz Vrbasa prevodio u kanal Osorina i obezbijedio navodnjavanje 3.818 hektara".

Foto: depositphotos.com; songbird839