Šta nam donosi Strategija za hranu?

Europska komisija je predstavila Strategiju za hranu "od farme do viljuške" 2020. godine. Njen cilj je postavljanje globalnih standarda za održivu proizvodnju i potrošnju hrane. EK nastoji da potrošačima u Uniji obezbijedi zdravu, pristupačnu hranu sa što manje štetnog djelovanja na životnu sredinu i klimu.

Promjene u etiketiranju hrane

Za evropske potrošače 2022. godina će biti veoma važna, jer će u periodu koji je pred nama biti donesena četiri zakona koji će uticati na tržište hrane.

Najviše će biti polemike o uvođenju jedinstvenih oznaka nutritivne vrijednosti na prednjoj strani ambalaže hrane označenih kao nutrition score ili Nutriscore. Njih bi do kraja godine trebala predstaviti EK.

Sva će hrana će dobiti oznake s pet boja od zelene do crvene, a oznake će dobiti slova od A do E koje će potrošačima pojašnjavati da li je hrana dobra za ljudsko zdravlje ili nije. Na taj način će se olakšati kupovina hrane i smanjiti zabune oko oznaka hrane koje su do sada bile pod ingerencijom pojedinačnih država članica.

Neke države članice poduzele su ofanzivu protiv obaveznog označavanja nutritivne vrijednosti prije prijedloga Europske komisije, a Francuska, gdje je Nutriscore etablirana etiketa, podržava ovu inicijativu na nivou EU.

Međutim, u Italiji se protive ovakvom obilježavanju hrane, jer postoji strah da će novi sistem izazvati štetu za tradicionalne talijanske specijalitete kao što su parmezan ili maslinovo ulje. Oni su uveli vlastitu oznaku hrane NutrInform gdje se nutritivni podaci izražavaju po porciji.

Da li će doći do smanjenja upotrebe pesticida?

U ovoj Strategiji je predloženo smanjenje upotrebe pesticida i rizika od upotrebe za 50 posto do 2030. Ovo je zajednički cilj kojem se svaka država članica pojedinačno treba prilagoditi.

Pred nama je 2022. godina u kojoj će zaživjeti napete rasprave o upotrebi pesticida, posebno o najkontroverznijem među njima – glifosatu. Dozvola za upotrebu ovog herbicida ističe u decembru, a još 2019. Unija je dala mišljenje.

Međunarodna agencija za istraživanje raka je 2015. navela da ovaj herbicid izaziva pojavu tumora. Jedan od glavnih proizvođača herbicida glifosta je Bayer i on negira navode o prikrivanju stvarnih učinaka na zdravlje ljudi i insistira da ta materija nije opasna za ljude. Zbog toga je Unija osnovala posebnu grupu za ocjenu ovog herbicida koja je izjavila da je glifosat bezbjedan i treba dozvoliti njegovu dalju upotrebu.

Ovo je izazvalo buru negodovanja od strane javnosti, ekoloških udruženja i udruženja za zaštitu potrošača. Odgovorne evropske institucije se suočavaju s velikim pritiskom hemijskih kompanija i sve jačom kampanjama u kojima javnost želi zabranu upotrebe.

Da li će doći do prestanka subvencionisanja kampanje o jedenju mesa?

Odavno se govori o potrebi smanjenja potrošnje mesa u državama članicama, kao i proizvoda s visokim sadržajem soli. Međutim, nevjerovatan je podatak da je od 2016. do 2020. uplaćeno oko 220 miliona eura za promociju potrošnje mesa i mliječnih proizvoda. Evropska komisija i Francuska, kao predsjedavajuća zemlja, žele promijeniti način na koji se evropska hrana promoviše na tržištu Unije, ali i izvan nje. Francuska je najavila da želi izmijeniti pravila koja je Unija usvojila 2014. godine kako bi pomogla u ispunjavanju ciljeva Evropskog zelenog sporazuma i osigurati sredstva za kampanje koje će promovisati hranu proizvedenu na održiv način.

Veliki dio pritužbi nevladinih organizacija odnosio se na saznje da se EK više posvetila kampanjama za konzumaciju mesa i drugih životinjskih proizvoda, dok je manja podrška bila namjenjena promociji voća i povrća.

Takođe, u 2022. trebala bi na snagu stupiti mjera koja će doprinijeti smanjenju rasipanja hrane. Potrebno je uskladiti pojmove 'upotreba do' i 'datum minimalne trajnosti' koji zbunjuju potrošače.