Šta je rješenje "prisilnog" otkupa viška stoke od domaćih farmera?

Usljed razmimoilaženja u mišljenju, između domaćih farmera i uvoznika i mesoprerađivača s druge strane, poslat je dopis ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, u Vijeću ministara BiH, Staši Košarcu. 

Nekoliko uvoznika i prerađivača mesa, iz Republike Srpske, ali i Federacije Bosne i Hercegovine, izrazili su protivljenje takozvanom "prisilnom" otkupu viškova žive stoke od naših poljoprivrednika, prenosi Oslobođenje.

"Obraćamo Vam se vezano za aktuelni problem potencijalnih tržišnih viškova, u primarnoj proizvodnji i uzgoju žive stoke, odnosno, bikova i svinja, a s obzirom da se insistira isključivo na određenom vidu otkupa viškova žive stoke od naših poljoprivrednika", navodi se u dopisu.

Koja je uloga mesoprerađivača u BiH privredi?

Firme koje se bave uvozom ili preradom mesa, istakli su svoju ulogu u doprinosu domaćoj privredi. Naše tržište raste i razvija se zahvaljuju prodaji domaćih proizvoda, kao i izvoz u druge zemlje. Takođe, značajno je spomenuti zapošljavanje velikog broja radnika i na taj način, osigurane egzistencije za hiljade porodica. Sve navedeno utiče na povoljnu poslovnu klimu u zemlji pa bi se iz tog razloga i njihovo mišljenje trebalo uzeti u obzir, posebno sada kada smo suočeni sa aktuelnom pandemijom koronavirusa.

Na stotine neprodatih jaganjaca - uzgajivači traže pomoć od ministarstva

U skladu s tim, primarni zadatak bi trebao biti zaštita radnih mjesta zaposlenih u fabrikama. "Imamo pravo iznjeti naše neslaganje sa postojećim rješenjem, takozvanog prisilnog otkupa mesa koje je neiskoristivo za naše potrebe. Otkupljuje se od primarnih proizvođača koji opet imaju vještački stvorene tržišne viškove", smatraju farmeri.

Kao najveću prepreku zbog koje se nije mogao vršiti otkup živih životinja, navode činjenicu da je riječ o mesu bikova koje se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu, a koje je za njih sa tehnološkog aspekta neupotrebljivo jer se u preradi uglavnom koristi meso junica, odnosno, tačno označeni dijelovi trupa uvezeni iz EU, a koji ispunjavaju sve parametre kvaliteta i standarda.

Uvažiti i mišljenje uzgajivača, oni su isto dio lanca

"Također, ono što je važno za prodaju finalnih proizvoda na domaćem i regionalnom, odnosno evropskom tržištu jeste posjedovanje Halal certifikata. Većina firmi iz EU koje se bave preradom i prodajom rashlađenog mesa imaju pomenuti certifikat, a da bi pomenuta poduzeća mogla biti označena kao firme koje prodaju i na tržište plasiraju halal proizvode obavezni su da živu stoku za klanje nabavljaju od uzgajivača stoke koji to isto vrše u skladu sa propisima i zahtjevima koje halal kao sistem podrazumijeva", stoji u dopisu. U skladu s tim, da bi proizvođači bili u mogućnosti ispoštovati navedene propise, odnosno ispoštovati slijed sirovine od livade do prerade - uzgajivači i dobavljači živih životinja moraju biti u navedenom lancu. "Sve navedeno su zahtjevi tržišta odnosno potrošača kao krajnjeg korisnika, a svi smo tu radi potrošača", poručili su predstavnici mesne industrije.

Udruženje poljoprivrednika BiH traži hitnu zaštitu domaće proizvodnje

Naveli su da se slažu da se prerađivačima odnosno domaćim uzgajivačima bikova i svinja koji imaju određene viškove pronađe neko od rješenja, ali ističu da nijedno ne smije ugrožavati rad i egzistenciju svih ostalih prerađivača u BiH, javlja Srna.

"Naši prijedlozi za riješenja su upravo oni koje nam je tržište nametnulo budući da isto sada tako i funkcioniše, a to je između ostalog smanjenje proizvodnje, prilagođavanje ponudi i potražnji a ne stvaranja vještačkih viškova. Isto tako i korekcija prodajnih cijena", dodaje se u dopisu.

Među poljoprivrednicima ipak vlada nada da će biti pronađeno rješenje koje će svim firmama u ovom sektoru u našoj zemlji ponuditi bolje uslove rada i sigurnost u privređivanju.