Skuplja, ali zdravija hrana, bolji položaj farmera: Novi njemački ministar najavio promjene

S novim ministrom stižu i nova pravila u poljoprivredi Njemačke. Ako novoimenovani ministar ovog resora, Cem Özdemir, ostvari planirano, to će značiti zdraviju, ali skuplju hranu, manju gojaznost građana te zadovoljnije poljoprivrednike. Tako bi se u najkraćem mogli opisati njegovi planovi, koje konzervativci osporavaju, pa je realizacija ovih ideja još uvijek upitna. Međutim, Özdemir je izričit da se hrana ne bi trebala prodavati po povoljnim cijenama i kako želi vidjeti više organske i manje praktične. To bi moglo pogoditi siromašne potrošače, ali istovremeno znači da će poljoprivrednici za svoje proizvode biti plaćeni po stvarnim vrijednostima.

"Kvalitet hrane u Njemačkoj je prenizak, kao i cijene, a zbog toga svi gube. Više ne bi trebalo biti bezvrijednih cijena", rekao je Özdemir te dodao kako one niske tjeraju farme na propast, sprječavaju dobrobit životinja, promovišu izumiranje vrsta i opterećuju klimu. “Želim to promijeniti. Cijena bi trebala odražavati ‘ekološku stvarnost’ proizvodnje."

Naveo je kako je jeftino meso loše za potrošače, farme, životinje i životnu sredinu. Potrošači pate i zbog jeftine hrane koja sadrži previše masti, šećera i soli. Ističe da preko 50 posto odraslih Nijemaca ima prekomjernu težinu.  "Ponekad imam osjećaj da nam je dobro motorno ulje važnije od dobrog ulja za salatu", rekao je ministar za Bild am Sonntag.

Novi ministar i nova obećanja

Novi ministar je istakao da je bivša vlada predugo pokušavala natjerati industriju da dobrovoljno smanji štetne sastojke. To je sada gotovo i postat će obavezujuće. Cilj nove vlade je povećanje njemačkog udjela "organski obrađene" zemlje sa sadašnjih 10 na 30 posto do 2030. godine. Poslije prvih izjava našao se na udaru konzervativaca koji su sada opozicija. 

Markus Söder, bavarski premijer, prokomentarisao je da savezna vlada "nije tu da diktira ljudima šta ili koliko treba da jedu". On sumnja da je to prava vizija za poljoprivredu Njemačke.

"Özdemir razbija vrata koja su već otvorena", za DW je rekao Christoph Minhoff, čelnik Food Federation Njemačke te dodao: "Lijepo je, ali na kraju krajeva, nije od pomoći ako kompanija pokuša prodati nešto što će ostati na polici. Potrebni su im proizvodi koje će potrošači kupiti."

Bavarska, koja ima razvijenu poljoprivredu, posebno stočarstvo, privlači turiste slikama zdravih mliječnih krava dok se u stvarnosti većina drži na vezu, zatvorena u štalama.

Šta će biti s cijenom mesa?

Još u julu prošle godine je posebna vladina komisija za budućnost industrijske poljoprivrede, sastavljena od ekoloških grupa i grupa farmera, postavila iste opšte ciljeve kao i Özdemir. Tako da on samo nastavlja rad koji je već započet. Smanjenjem potrošnje mesa povećat će se zaštita klime. Rekao je da bi govedina trebala koštati pet ili šest puta više nego sada, ili preko 80 eura po kilogramu, umjesto 14 eura koliko sada košta kilogram bifteka u toj zemlji. 

Smatra da je povećanje cijena neophodno kako bi se uravnotežili troškovi nastali zbog zagađenja i gubitka biodiverziteta, za koje je Komisija procijenila 90 milijardi eura godišnje. Također, mliječni proizvodi bi trebali koštati dva do četiri puta više nego sada, njegov je stav.

Minhoff ističe da prehrambena industrija već djeluje kako bi njeni proizvodi bili održivi i klimatski prihvatljivi: "Niko ne želi da proizvodi više mesa od izmučenih životinja. Svi ovi ciljevi su već formulisani i problem je što košta sve više novca. Ključno pitanje je: ko će platiti cijenu?"

Komisija je navela da je potrebna investicija od 7 do 11 milijardi eura godišnje za finansiranje ekološke transformacije poljoprivredne industrije. U izvještaju se navodi kako ne bi bilo načina da se smanji ukupna količina stoke na njemačkim farmama, što bi neminovno značilo manje mesa na tržištu, a više cijene. 

Hoće li doći do pomirenja poljoprivrednika i ekologa? 

Ove dvije grupe nisu toliko različite u svojim stavovima kako se to predstavlja u medijima. Sami poljoprivrednici žele da se njihova proizvodnja i rad više cijene.

Organizacija Freie Bauern ima tri glavne ideje. Oni traže oznaku porijekla na svu hranu, tako da potrošači mogu lakše identifikovati lokalno proizvedenu, "fer odnose u lancu snabdijevanja", kako bi unaprijed znali šta će im biti plaćeno i "zakon o razdvajanju" koji će razbiti monopole velikih proizvođača prehrambenih namirnica.

Kako sada stvari stoje, velika poljoprivredna preduzeća plaćaju farmerima naknadno, što određuje tržište u trenutku prodaje. To je najizraženije u sektoru mljekarstva. U ovoj organizaciji navode da je otkup mlijeka postao "nevjerovatno eksploatatorski sistem", jer se ono farmerima isplaćuje poslije mjesec dana kada svi uzmu svoj dio, a oni dobiju najmanje i sa zakašnjenjem. 

Reinhard Jung, šef nezavisne grupe poljoprivrednika Freie Bauern (Slobodni farmeri), pozdravio je Özdemirov pristup: "Kada bi potrošači svjesno tražili regionalnu i hranu koja je proizvedena na određeni način, to bi povećalo ne samo vrijednost, već i količinu novca koju farmeri mogu zaraditi."

On nije uvjeren da cijene moraju nužno rasti da bi farmeri bili pošteno plaćeni: "Kada bismo uspjeli izvući malo novca iz velikih supermarketa, velikih klaonica i velikih fabrika mlijeka, potrošači ne bi morali platiti mnogo više."