Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nazivi biljaka
  • 05.07.2019. 18:00

Ševar, janjak, specija, cmilje - kako Hercegovci nazivaju razne biljke?

Cilj je ovoga rada utvrditi koliko se biljno nazivlje na području Hercegovine promijenilo tijekom jednoga stoljeća", navode autori znanstvenog rada na temu "Biljnog nazivlja u Hercegovini u proteku vremena".

Foto: Pixabay/Hans
  • 816
  • 26
  • 0

Sveučilišni profesori Jure Beljo, Danijela Petrović i Mirjana Milićević objavili su u časopisu "Vidici", Hrvatske akademije za znanosti i umjetnost (HAZU) BiH, znanstveni rad na temu "Biljnog nazivlja u Hercegovini u proteku vremena". U njemu su popisali hercegovačke nazive različitog bilja.

Profesori su imali za cilj utvrditi kako su se nazivi bilja mijenjali kroz stoljeće, piše bljesak.info.

"Na geografski relativno malome prostoru Hercegovine postoji velik broj raznolikih biljnih vrsta. Među tim mnoštvom biljnih vrsta u pojedinim područjima ima sinonima i homonima, a što je područje geografski udaljenije, to je veći broj razlika u nazivljima. Biljno se nazivlje mijenja u vremenu i prostoru. Cilj je ovoga rada utvrditi koliko se biljno nazivlje na području Hercegovine promijenilo tijekom jednoga stoljeća", navode autori.

Donosimo vam popis nekih od njih:

  • Jelika u kotaru gatačkom, inače omorika - smreka
  • Loza njemačka u Mostaru - mračnjak, žutosljez
  • Ljutika, odlika sađena luka - luk kozjak
  • Kapula, često ime mjesto luka, arpadžik - luk
  • Prasa, luk por (u Trebinju) - poriluk
  • Luk divlji i pasji i druge divlje vrste toga roda - lučac, divlji luk, pasji luk
  • Saransak, isto što česan - češnjak, bijeli luk
  • Ješika, oko Ostrošca na Neretvi - joha crna
  • Amerboba, sadi se po dvorištima vrtovima, cmilje crveno - kuglasti štir
  • Štir i neke druge vrste istoga roda - oštrodlakavi štir
  • Loza njemačka - petolisna lozica, lozika
  • Očinja trava, vračare bezuspješno njome liječe poganicu, vida mavena - krivičica, krika
  • Vid crveni - poljska krivičica, krika
  • Vida mavena, vidi očinja trava - krika, krivičica
  • Ravet i ravent, generično ime vrste roda: korijen se raveta, kopa vari s ivom travom kao lijek - jarmen
  • Ranjenik, rana trava - ranjenik, ranjika, ljekarnička
  • Maca u Mostaru, zijevalo u Stocu - zijevalica
  • Kandilica, česta biljka po dvorištima - pakujac trolisnjak
  • Žestika trava, oštra kao britva, u Hutovu Blatu - šaš oštri
  • Podlanica, plodovi od ove vrste, sudlanica - mrkvasta podlanica
  • Različak - različak, zečina
  • Zlatna paprat - slezenica, zlatinjak
  • Smrdlja, u Hotvu Blatu - porožnica (vrsta zelene alge)
  • Šeboj žuti - ljubičina, šeboj
  • Ropas ili rasopast; rosopastovim se žutim mlijekom liječe oči; zmijino mlijeko ili zmijsko mlijeko, oko Mostara - rosopas
  • Udovica, grobišna biljka - udovica
  • Povratić, sadi se puno u dvorištima i vrtovima - povratić
  • Ravalj, revan - ivančica Skoluba, oko Trebižata - glavočika, osjak
  • Ripnjak, oko Posušja - poljski osjak, listavac
  • Prtokala, plod od vrste - naranča
  • Vrijesak u planinama - proljetna crnjuša
  • Živa trava - krakokljuni čapljan
  • Vjetrovalj - plavi kotrljan
  • Glušac, gluha smokva, divlja smokva - smokva
  • Drazga, vodena mahovina u Buni, Bunici, Jasnici, Radobolji, pastrvina tava - vodena mahovina
  • Bosija, bosilje, cvijet od crnoga jasena - crni jasen
  • Menđušica - fukcija
  • Zlatno koljeno - baloče, baljuška
  • Ivanjsko cvijeće - ivanjsko cvijeće Broć, diblje vrstve ovoga roda - broćika
  • Srčanik, biljka planinska, valja kao lijek od srčnik, lincura
  • Krvavac, sve vrste ovoga roda sitna cvijeta - iglica
  • Paparoza - smeđa iglica
  • Vranina noga, vranja pandža i vranina kandža - mačić, gladiola

Lijepo se prisjetiti možda već i nekih zaboravljenih naziva, ako se sjetite još kojeg, napišite nam ga u komentar!


Izvori

Bljesak info


Tagovi

Biljni nazivi Hercegovina Vidici Cmilje Čmičak Krtola


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.

Da li u BIH nedjeljom i državnim praznicima zabraniti radove koji remete javni red i mir?

65


Glasova: 29

Da 44,6%

Glasova: 25

Ne 38,5%

Glasova: 11

Ne zanima me ni rad ni nedjelja 16,9%

Pregled ankete

Pregled ankete