Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda Rusije
  • 21.08.2019. 12:30
  • Moskva

Rusija prošle godine prvi put izvezla više poljoprivrednih proizvoda nego naoružanja

Na krilima sankcija prema EU, stranog kapitala i novih tehnologija te uz značajnu podršku Putinove administracije, ruska poljoprivreda vraća se stazama stare slave. Bazirana na planu samodovoljne proizvodnje te težnji izvozu, ukupna proizvodnja raste, a proizvođači hrane danas žive zlatnu eru. Ambicije su velike, a budućnost?

Foto: Vedran Stapić & DF
  • 2.771
  • 121
  • 0

Nemoguće je o najvećoj zemlji na svetu govoriti generalno i biti precizan, ali prema viđenom, nakon više od dve decenije strmoglavog pada, ruska poljoprivreda danas grabi velikim koracima napred. 

U zemlji u kojoj ima 36.048 poljoprivrednih kompanija prosečne veličine 8.066 hektara, ima još i 174.765 'malih' farmera koji imaju prosek poseda od 248 hektara!

U organizaciji holandske kompanije Barenbrug i ENAJ-a proveli smo nekoliko dana u okolini Moskve, te videli kako od velikog uvoznika hrane, Rusija stremi promeniti trend i postati značajan izvoznik.

I po svemu sudeći nećemo na to dugo čekati.

Gledajući strukturalno, ali i uslovno, Rusija se u najvećoj mjeri orijentisala na američki ili kanadski tip poljoprivrede, a manje ovaj koji živimo u Evropi. To je pre svega posledica velikih poseda i relativno retke naseljenosti ruralnih područja. Iako ima i područja u kojima mali farmeri imaju volju, ovde u okolini Moskve dominiraju veliki proizvođači. 

Barenbrug, studijsko putovanje u Rusiju

I oni svedoče depopulaciji ruralnog prostora, što je možda i najbolje vidljivo kroz rast broja stanovnika prestonice. Moskva naprosto iz godine u godinu buja. "Moskva i Sankt Peterburg su priča za sebe, ostatak se Rusije uopšte ne može upoređivati s ova dva grada“, rekao mi je jedan naš čovek koji tu radi godinama.

U okolini glavnog grada Ruske Federacije ovogodišnja se pšenica otkupljuje po ceni od 10,5 rubalja (16.7 dinara), a veliki proizvođači kažu kako trošak proizvodnje mogu držati na ispod 50% cene, odnosno na nivou pet rubalja po kilogramu. Ta razlika u ceni im otvara prostor za investicije i razvoj, a druge kulture im donose i drastično više.

"Repica nam je najekonomičnija kultura, s njom smo najzadovoljniji. Prodajemo je lokalnim uljarama, koje su za nju prošle godine plaćale cenu od 20.000 rubalja za tonu (31.928 dinara).“ Saznali smo to od direktora proizvodnje kompanije koja obrađuje 100.000 hektara površine i zapošljava 7.500 ljudi. On je Vyatcheslav Prozorov, predstavnik holdinga AgroPromKomplektatsia Tsjernozemje iz Regije Kurska.

Za nas koji dolazimo iz malih sredina, brojevi najveće države sveta su teško pojmljivi. Ovde deluje i kompanija koja obrađuje milion hektara površine, što je ukupna površina koju obrađuju sva individualna gazdinstva Vojvodine zajedno. Dakle samo jedna firma, kao svi paori pokrajine?!

Beskrajna polja
Beskrajna polja

Zbog opšte loše situacije u proteklih 20-ak godina imali su ispodprosečne prinose - cena kapitala bila je enormno visoka, tehnologija zastarela, a ulaganja nedovoljna (poznato, je l'?). Danas se dižu i ostvaruju drastično bolje rezultate, a s obzirom na ekonomiju obima i značajne podrške, ostvaruju odlične finansijske efekte koji ih očito motivišu za dalje ulaganje. 

Svi ovde deluju optimistično, dok jašu talas pozitive i razvoja nakon dugog perioda ekonomski loših i teških godina.

Prinosi rastu kao i količine obrađenih površina

U navedenom holdingu svake godine svrsi privedu novih 1.000 hektara površine, a da vode računa o održivosti potvrđuje i to da deo zemlje ostavljaju na ugaru.

Ove su godine ostvarili prosečne prinose pšenice po hektaru od 5,5 tona, uljane repice 2,9 tona, ječma 4,7 tona, soje 2,4 tona, a kukuruza 7,4 tona, pohvalio se rezultatima Trehonof i dodao da su pre 10-ak godina imali duplo manje na istim površinama - npr. pšenice od dve do tri tone. Puno se toga dogodilo u kratkom roku. Implementirane su nove tehnologije i pomak je itekako vidljiv. 

Sva njihova mehanizacija danas ima GPS uređaje, a dronovima snimaju stanja na temelju čega rade analize i procene.

Upoređujući ove prinose s našima, treba imati u vidu da jug Rusije ostvaruje daleko veće urode od ove Moskovske ili Kurske regije - tamo je vegetacijska sezona duža, a padavine daleko izdašnije. Obzirom da se država proteže kroz 11 vremenskih zona - imaju brojne klimatske razlike.

Farma Rosta, Rusija

"Neobrađene zemlje u Rusiji ima napretek. U nekim delovima Rusije za 2.000 evra možeš kupiti 10 ili 20 hektara zemlje“, kaže nam Sergei Panchuk, direktor razvoja ruske poslovnice komapnije Barenbrug, koja niz godina plasira sadni materijal trava na ovo ogromno tržište. 

Prilika danas očigledno ima, a Panchuk dodaje kako je tek 300-tinjak kilometara istočno od Moskve, moguće kupiti bivši kolhoz s par hiljada hektara zemlje i mehanizacijom za svega stotinjak hiljada evra. 

Uporediva je to epizoda s privatizacijama u okruženju. Svaki član kolhoza imao je udeo ili više njih koje je stekao s radom i radnim stažom. Ko je radio 20 godina imao je ekvivalent 20-ak hektara udela (jedan udeo bio je 7,5 hektara). Danas se ti delovi kolhoza kupuju za stotinjak evra, jer su ekonomski izdahnuli, a zemlja zarasla i zapuštena. To je svojevrsna zadruga koja ne funkcionišd, i zbog toga mnogo zemlje stoji, a udeli se prodaju za bagatelne iznose.

To je ujedno i jedan od razloga da je stranih kompanija i domaćih ulagača sve više. Zemlju ne mogu kupiti strani državljani, ali kompanije stranih vlasnika mogu, tako da danas iste drže oko 5% obradivih povšina Rusije.

Govedarstvo najteže napreduje 

"Ako ste investitor i lokalnoj upravi pokažete projekt na primer farmu mlečnih krava ili slično dobićete zemlju po simboličnoj ceni u dugoročni najam npr. za 1,00 evro po hektaru“, priča nam naš domaćin Sergei.

Sergei Panchuk
Sergei Panchuk

Dok u živinarstvu zadovoljavaju vlastite potrebe, zadnjih su godina drastično povećali i svinjogojsku proizvodnju, ali su još uvek nezadovoljni stanjem u govedarstvu. Taj je sektor jedan od onih u kojem nisu samodovoljno - proizvodnja mleka i mesa je daleko ispod potreba. 

Mleka danas proizvode 220 kg po glavi stanovnika godišnje, a žele u kratkom roku dostići barem nivo od 300 kg - uz pomoć podsticaja i niskih kamatnih stopa za investicije. Pokušavaju i razvijati vlastitu genetiku, opet kroz programe podrške, ali se za sada u praksi pokazalo da ovdašnji farmeri ipak preferiraju evropske i kanadske rase grla stoke.

Ulaže se, primenjuju se nova znanja, postaju učinkovitiji. Sve se čini mogućim u današnjoj Rusiji. 

Priča Sergei kako zna za farmu junadi osnovanu pre osam godina koja danas ima čak 500.000 grla u tovu, a za još jednu potvrdu veličina, najveća farma u Rusiji danas proizvede čak 1,5 miliona litara mleka na dan. 

Svako može dobiti hektar zemlje

Podaci govore kako se struktura poljoprivrede menja, broj manjih farmi je u opadanju, ali raste broj velikih holdinga. Zanimljivo je kako malim poljoprivrednicima smatraju sve koji obrađuju manje od 1.000 hektara, a Putinova administracija tek 20% sredstava rezerviše za njih.

Imaju različitih mera, pa i jednu 'extra' populističku - baš svako može dobiti hektar zemlje ako se poželi baviti poljoprivredom.

Podrške su delimično decentralizovane, te svaka regija (ima ih 88) postavlja svoje ciljeve i sastave podsticaja. Ali postoje i one nacionalne. Investitori u kapitalna ulaganja u agraru mogu ostvariti 50 - 60% povrata investicije, zavisno od pokrajine i vrsti ulaganja.

Računaju na budući izvoz, ponajviše prema državama s kojima graniče, a naročito Kinom s kojom gaje posebno dobre odnose, ali i s Turskom, Bliskim Istokom pa i Evropom.

Nakon sankcija prema EU, cene poljoprivrednih proizvoda su skočile i očito dale investitorima razlog za ulaganje. 

Zakonski definisana minimalna plata je cca. 15.000 rubalja (200 evra), a radnik na imanjima u poljoprivredi u okolini Moskve može mesečno zaraditi od 30.000 (400 evra) pa do 60.000 rubalja (800 evra), za složenije zadatke veće odgovornosti.

Zasejano 80 miliona hektara

Istorijski gledano poljoprivreda je važan deo njihove ekonomije, a i danas jer čak 8% Rusa je direktno vezano za agrar. Saznali smo da je ove godine prema najnovojim podacima zasejano 80 miliona hektara zemlje, što je prikazala Irina Gurinovich ispred Ministarstva poljoprivrede.

Kreditiranje agrara je sve pristupačnije, a kamate niže. Donedavno su stope sezale i preko 20%., da bi se situacija ne tako davno stabilizovala, tako da se danas veliki projekti finansiraju s kamatama ispod 5%.

Podaci njihovog Ministarstva poljoprivrede govore kako zadnjih godina raste i upotreba veštačka đubriva. Još 2014. godine beležili su 40kg prosečno đubriva po hektaru, dok je isti podatak bio 56kg u prošloj, 2018. godini. 

Rusi nisu samodovoljni ni u voću i povrću, što danas pokušavaju promeniti investiranjem u stakleničku proizvodnju i podizanjem novih voćnjaka. Mnoge pokrajine imaju upravo posebne programe podsticaja voćarstva -a povraćaji se kreću i do 60% vrednosti investicije.

Sovhoz Lenjin, Moskva

Uvoze semensku robu, ponajviše uljarica - repice i suncokreta, a kaže Irina danas usko sarađuju sa semenskim kućama na razvoju novih sorti za ovdašnje tržište. Neki od njih ustanovili su i posebne centre (kao KWS op.a.) za proizvodnju adekvatnog ruskog sadnog materijala. Oni i podstiču nabavku onih sorata/hibrida koje je prošlo testiranje na području Ruske Federacije - dok ostale uvozne nisu stimulisane.  

Novom regulativom podstiču i razvoj ekološke poljoprivrede, ali samo u nekim regijama koje za to imaju bolje prirodne uslove.

"Claas" i "John Deere" među najpopularnijim brendovima u Rusiji

Država podstiče kupovinu nove mehanizacije. Ruski poljoprivrednici pri kupovini traktora ili kombajna mogu dobiti povraćaj od 15 do 20%, a to vredi samo za one koji se sastavljaju u Rusiji. 

Time se danas i značajno razvija proizvodnja mehanizacije. Mnogi vodeći zapadni brendovi sada tu imaju svoja proizvodna postrojenja. Zanimljivo je kako tradicionalno dobro zastupljeni "Belarus" nije u programu podsticaja jer se ne sklapa na teritoriji Rusije već susedne Belorusije.

Sve je više traktora zapadnih brendova
Sve je više traktora zapadnih brendova

Zapadne marke pomalo preuzimaju primat. "Claas" je među najprodavanijim traktorima u najvećoj zemlji sveta, a koji je na vreme prepoznao priliku i vlastitu fabriku u Krasnodaru otvorio još 2005. godine. 

"John Deere" i "Fendt" se takođe odlično prodaju, a od retkih domaćih brendova koji je preživeo padove 90' je "Kirovets" koji je uspeo zadržati dobar odnos cene i kvalitete i tako zadržati poverenje kupaca.

"Amazone" je marka koju Rusi takođe rado kupuju, "Claas" je opet u vrhu kada je reč o kombajnima, a kod silažnih najčešće se mogu videti "Krone".

Poznati plavi plugovi i drugi priključne mašine "Lemkena" takođe su dobro udomaćeni, kao i "John Deere" kod sejačica, a na ovom popisu ne smemo izostaviti niti "Vaderstad".

Tradicionalni proizvođači mehanizacije uglavnom gube tržišni udeo, čiji je odnos danas 50% prema 50% stranih brendova.

Povlasticama pri kupovini traktora proizvedenih unutar Federacije, administracija planira do kraja 2021. udeo domaćih povećati na 80%, te postupno u perspektivi povećavati i izvoz istih.

Podatak da je izvoz poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini prestigao izvoz ruskog oružja govori o ozbiljnosti njihove namere. U 2018. su godini izvezli čak 25 milijardi USD agro roba, a cilj koji su postavili do 2025. od 45 milijardi američkih dolara, govori o ambiciji.


Foto prilog


Tagovi

Poljoprivreda Rusije Vladimir Putin Claas John Deere Sergei Panchuk Vyacheslav Trehonof Irina Gurinovich Barenbrug ENAJ


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rešenja, a s vremena na vreme, u trenucima inspiracije, nešto i napiše. :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu