Prvi kilovati električne energije iz farme "Spreča" plasirani u mrežu

Regulatorna komisija za energiju Federacije Bosne i Hercegovine (FERK) ove je sedmice odobrila proizvodnju električne energije farmi "Spreča" iz Kalesije. Radi se o pionirskom postrojenju ovog tipa u FBiH gdje se struja proizvodi iz obnovljivih izvora energije, tačnije iz biogasa.

Prilikom procesa proizvodnje, kao sirovina se upotrebljavaju kukuruzna silaža, goveđa gnojnica i pileći stajnjak – feces. Prvi kilovati su već proizvedeni, a to je bio i povod za naš razgovor direktorom ove farme, Saidom Karićem, inače magistrom poljoprivrede smjera Ekonomika agroindustrije.

Savremena farma

Riječ je o savremenoj farmi muznih krava u čijem fokusu je primarna poljoprivredna proizvodnja, prevashodno proizvodnja svježeg mlijeka, tovnih kategorija bikova, potom biljna proizvodnja koja se odvija u sklopu sektora ratarstvo i sektora voćarstvo. Kao i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije, odnosno biogasa. 

Krave, kokoši i svinje mogu dati i struju!

Karić u razgovoru za Agroklub, kaže da farma na postojećem lokalitetu egzistira decenijama u nazad. 

"Sistem držanja životinja je slobodan te im omogućava slobodnu kretnju, pristup čistoj i pitkoj vodi, hrani i posebno dizajniram ležištima po želji", opisuje funkcioniranje farme. 

Bioplinska postrojenja

Proizvodnja električne energije za njih je novi korak, no na njemu se neće zaustaviti. Naš sagovornik pojašnjava da se biogasno postrojenje sastoji se iz nekoliko segmenata:

• Fermentor s mješačima i sistemom za zagrijavanje
• Skladište za plin (membrana)
• CHP jedinica- za sagorijevanje plina i proizvodnju energije

Postupkom unošenja supstrata u mješaću jamu te posredstvom pumpne stanice prebacivanjem u fermentor, dolazi do nastanka biogasa. 

"U daljnjem postupku on se koristi za proizvodnju električne i toplotne energije, fermentirani stajnjak se dalje koristi za nađubravanje parcela odnosno površina na kojima se odvija biljna proizvodnja", ističe. 

Riječ je o tehnologiji poznatoj kao anaerobna digestija ili fermentacija, koja može obraditi bilo koju vrstu probavljive tvari. Kapacitet jednog fermentora je 150 kWh, a predviđeno vrijeme rada svakog jeste 8.000 sati na godišnjem nivou. 

"Činjenica da u toku jedne godine postrojenje radi toliko sati daje mu prednost u odnosu na neke druge obnovljive izvore energije", kaže naš sagovornik.

Kruna proizvodnje

Kada je riječ o ovom obliku proizvodnje električne energije, namjena nije upotreba za vlastite potrebe već predaja potpunih količina u distributivnu mrežu, odnosno Elektroprivredi BiH. Ukoliko motor bude radio koliko je predviđeno, proizvest će 1.200.000 kWh po jednom motoru na nivou godine. Kao logično, nametnulo se pitanje – koji je interes farme?

"Naš interes generalno jeste da držimo korak sa savremenim proizvodnjama, prateći i razvijajući tehnološka rješenja koja će nam u budućnosti pomoći po pitanju ekonomičnosti poslovanja. Proizvodnja biogasa je segment koji predstavlja krunu na postojeće proizvodnje, a kako je energija stavka koja često determinira kretanja na globalnom nivou u tom dijelu vidimo šansu da ‘amortizujemo’ nadolazeća kretanja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji", pojašnjava direktor Karić.

Osim električne, dobit će i toplotnu energiju, koja se jednim dijelom koristi za sam proces zagrijavanja fermentora odnosno za pospješivanje ovog procesa, a višak bi se, navodi, koristio za zagrijavanje plastenika i staklenika, koji su predviđeni kao budući projekti koje nastoje realizirati. Također, može se upotrebljavati kroz sistem grijanja, za vlastite potrebe.

Raspoloživi kapaciteti

Kada je riječ o raspoloživim kapacitetima po pitanju mogućeg smještaja životinja, on trenutno iznosi 2.000 od čega 1.000 muznih krava i 1.000 grla pratećih kategorija.

"U budućim projektima i fazama izgradnje na lokaciji postojećeg kompleksa s već izgrađenom kompletnom infrastrukturom, planirana je izgradnja još jedne nadstrešnice za muzne krave kapaciteta 500 grla čime će sveukupni ukupni kapaciteti farme iznositi 2.500 grla", otkriva nam planove.

Trenutna popunjenost nije na maksimalnom nivou i ona iznosi oko 65 posto, a količina proizvodnje stajnjaka je varijabilna i ovisit će o samom broju životinja. 

U zemljama EU ovakva postrojenja nisu nepoznanica, svjestan je Karić, međutim, kako dodaje, kod nas jeste neizvjesno polje u pitanju, ali je neophodno napraviti rizike. Sama implementacija projekta se, kaže, relativno brzo odigrala, dok su ideja i planiranje bili prisutni konstantno u posljednjih devet godina. 

"Cijeli tim inženjera je kroz taj period radio na ovom projektu, kroz stalne komunikacije, sakupljanja informacija i razmjenu iskustava kako u zemlji tako i u inostranstvu", naglašava.

Gnojivo kao gorivo: Kravlja balega pokreće električna vozila

No, u konačnici se isplatilo. Proizvodnja električne energije je već započela, kroz fazu pristupanja probnom radu čiji je period trajanja šest mjeseci. Prvi kilovati električne energije već su plasirani u mrežu, međutim, za taj period rada je predviđena niža cijena. 

"Istekom perioda probnog rada se pristupa punoj proizvodnji po većoj cijeni, a to je predviđeno za tekući mjesec i tada će cilj biti konstantna proizvodnja i isporuka dovoljnih količina električne energije", optimističan je direktor farme "Spreča".