Proizvođači u strahu - ugrožen hrvatski izvoz?

Kao odgovor na postrožene sankcije Europske unije i Amerike prema Rusiji, ruski predsjednik, Vladimir Putin donio je odluku o zabrani ili ograničenju uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje sudjeluju u sankcijama prema Rusiji. Budući da je Rusija ogromno tržište, time i veliki uvoznik hrane, mnoge bi se zemlje, koje ostvaruju izvoz na rusko tržište sada mogle naći u velikim problemima.

Ovom odlukom Rusija će, kao najveći uvoznik voća i povrća iz EU, svakako uzdrmati europsko tržište poljoprivrednih proizvoda. Nije zanemariva činjenica da je na rusko tržište u 2011. godini otpalo 21,5 % izvoza povrća EU te 28 % ukupnog EU izvoza voća.

Kakve posljedice očekuju Hrvatsku?

Hrvatska će, kao članica EU, ali i kao izvoznica određenih proizvoda u Rusiju, zasigurno osjetiti teret ovih sankcija. Brojne su hrvatske tvrtke koje izvoze u Rusiju ovih dana imale pune ruke posla pokušavajući maksimalno doskočiti situaciji koja slijedi, druge su na oprezu iako se njihovi proizvodi trenutno ne nalaze na "crnoj listi" zabrane.

Tako u Vindiji kažu kako iz Hrvatske ne izvoze u Rusiju, Atlantic Grupa nije zahvaćena sankcijama, u Agrokoru koji do sada nije izvozio značajne količine na to tržište također ne očekuju direktan utjecaj sankcija. Sudeći prema carinskim kodovima za poljoprivredne i prehrambene proizvode koje je Rusija zabranila uvoziti, na listi se ne nalaze Podravkini proizvodi. No, Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, smatra kako ipak ostaje upitan način na koji će se u praksi interpretirati novi propisi. Inače, Podravka je prošle godine na ruskom tržištu ostvarila 20 postotni rast što nije zanemariva brojka.

Hrvatski proizvođači mandarina mogli bi doživjeti krah

Poznato je da je glavno izvozno tržište proizvođačima i otkupljivačima hrvatskih mandarina upravo ono rusko, a njih bi ove sankcije ipak najviše mogle pogoditi. Prošle godine to je tržište povuklo čak 40 % ukupne proizvodnje. Neki od neretvanskih otkupljivača pripremali su se za sudjelovanje na moskovskom sajmu voća i povrća, od čega sada neće biti ništa. Urod mandarina ove godine je rekordan i očekuje se 80 tisuća tona. Proizvođači su uložili velika sredstva u repromaterijal, a sada je plasman proizvoda upitan.

Prema ocjenama otkupljivača mandarina, puno je lakše poslovati na ruskom tržištu jer je manje zahtjevno, naime, tamo mogu izvoziti mandarine u rinfuzi - što sa europskim tržištem nije slučaj. Otkupom mandarina kod nas se bavi 12 tvrtki, a procjenjuje se da je ukupna vrijednost tržišta mandarina u Hrvatskoj 50 milijuna eura, a da od uzgoja ovog voća živi oko 10.000 ljudi neretvanskog kraja. Izgube li ovi ljudi rusko tržište, morat će se preorijentirati na europsko, što stvara dodatni problem jer se na tom tržištu teško mogu nositi sa Španjolcima koji više proizvode i prodaju po nižim cijenama.

Problem bi mogao nastati i s jabukama

Istina da se ne možemo pohvaliti velikim izvozom jabuka u Rusiju, no on se trebao povećati zbog novih nasada koji ulaze u rodnu fazu. I tu zapravo nastaje problem jer dugoročno gledano, nije šteta samo u trenutnoj nemogućnosti izvoza, već u planiranom širenju na rusko tržište koje su hrvatski proizvođači imali, a koje se zasigurno u ovakvim uvjetima neće realizirati. Prema navodima Jutarnjeg lista, zamah izvozu slavonskog voća u Rusiju trebala je dati rusko-hrvatska investicija u Lipiku. Riječ je o tvrtki Frutarija koja u Lipiku završava hladnjaču vrijednu tri milijuna eura, a za ovu su godinu ugovorili otkup 5.000 tona jabuka.

Hoće li Srbija u ovoj priči pronaći svoju korist?

Prema nekim procjenama, Srbija bi ovu sutuaciju mogla okrenuti sebi u korist i dodatnim izvozom poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište svom gospodarstvu donijeti 100 milijuna dolara. Prema navodima Željka Sertića, predsjednika Gospodarske komore Srbije, ova zemlja može veliki dio proizvioda izvesti na rusko tržište bez plaćanja carina i posebnih taksi.

I ekonomski analitičari se slažu da bi Srbija ovu situaciju svakako trebala iskoristiti povećanjem izvoza, no pitanje je koliko joj to kapaciteti dozvoljavaju, odnosno imaju li dovoljno poljoprivrednih proizvoda za izvoz i mogu li oni zadovoljiti standarde koje Rusija zahtijeva.
Srpska poljoprivreda u Rusiju trenutno izvozi 170 do 200 milijuna dolara, a procjenjuje se da bi taj iznos mogao dosegnuti i 300 milijuna dolara. No iznimno je važno za nastup na takvom tržištu (Rusije) koje godišnje uveze voća i povrća za 5,8 milijardi eura, omogućiti kontinuitet isporuke, o čemu je teško govoriti kada godišnji ruski uvoz voća i povrća premašuje ukupnu poljoprivrednu proizvodnju Srbije. No kako god bilo, Srbija će zasigurno u ovoj situaciji osigurati priliku za dodatan izvoz, pitanje je samo koliki će on biti.

Za očekivati je i probleme na EU tržištu

Većina će se roba europskih proizvođača spremnih za izvoz na rusko tržište morati preusmjeriti na europsko, što će jasno, izazvati dodatne probleme na europskom tržištu. Prema Darinku Bagi, predsjedniku udruge Hrvatski izvoznici, riječ je o 12, 5 milijardi eura roba koje će u EU postati višak te time izazvati pad cijena 7-12 %, a dodatno bi moglo uzrokovati gubitak 60-70 tisuća radnih mjesta u EU. Jasno, zbog ovakve sitacije nama će biti otežano izvoziti i u zemlje EU, a tada će trpiti i naša proizvodnja.