Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rizici i pokrića
  • 22.01.2023. 09:00

Osiguranja u poljoprivredi - iskustva, realnost i mogućnosti

Uprkos velikim rizicima, mali broj poljoprivrednika odlučuje se plaćati policu osiguranja. Koji je razlog?

Foto: Depositphotos/budabar/Shyntartanya
  • 956
  • 192
  • 0

Klimatske promjene sve su izraženije i vrlo često se negativno održavaju na fabriku pod vedrim nebom, poljoprivredu. Uloženi trud mnogi su pomnožili s nulom uslijed vremenskih i drugih neprilika. Brojni su faktori koji utiču na proizvodnju, a posebno veliki uticaj imaju određene promjene značajne za rast i razvoj biljaka, poput mrazeva, vjetrova, suše, poplave, grada i slično te je rizik ulaganja izuzetno velik. Osiguranje se nameće kao jedini adekvatan odgovor za poslovanje bez minusa. 

Ipak, sudeći prema brojkama iz entitetskih ministarstava, vrlo mali broj farmera se odlučuje za plaćanje polica. U Federaciji BiH je lani tek 50 njih zatražilo subvencije po ovom osnovu, dok je u Republici Srpskoj brojka skoro pet puta veća, no, i dalje je to tek 300-tinjak njih u državi.

Iz ugla poljoprivrednika

Prnjavorski voćar B.P. (identitet poznat redakciji), pod uvjetom anonimnosti govorio je za Agroklub o pozitivnim i negativnim stranama osiguranja. Svoj voćnjak od dvije hiljade sadnica kruške, ukupne površine 1,6 hektara na ovaj način štiti već šest godina od osnovne opasnosti kao što su grad, poplava, požari i slične pojave te dodatno od proljetnog mraza.

Vremenski periodi zaštite od proljetnog mraza razlikuju se kod osiguravatelja (Foto: Depositphotos/maykal)

"Niko vama ne govori koliko to vrijedi, sami odredite. Međutim, zna biti diskutabilan datum početka onog od proljetnog mraza, jer se može desiti mraz bude dan-dva ranije i to se ne može naplatiti", upozorava ovaj voćar i napominje kako treba obratiti pažnju na "pravne začkoljice" osiguravajućih kuća, poput one kada je plod zaista plod.

Upravo je jedna takva dilema njega je dovela do suda jer štetu nisu priznali, iako je, kako pojašnjava "mraz pogodio voćnjak za period trajanja police, a oni navode kako cvijet nije plod."

No, uprkos ovom iskustvu, nije odustao. Na sreću poljoprivrednika, više je društava koje nude ove usluge, a naš sagovornik ističe kako se u svakom slučaju isplati: "Prošle godine sam imao štetu od proljetnog mraza, da nisam imao osiguranje bio bi u totalnom minusu." 

Gubici u milijardama, interes nizak

Iz Udruženja društava za osiguranje FBiH, za Agroklub su naveli kako su, prema podacima reosiguravajuće kompanije Munich Re, samo u 2021. godini poplave dovele do gubitaka u visini 90 milijardi USD, od čega je 20 milijardi bilo osigurano. Katastrofalne poplave u centralnoj Evropi u julu 2021. bile su najskuplja prirodna katastrofa u modernoj evropskoj historiji i s procijenjenim ukupnim gubicima od 54 milijarde dolara, najskuplja poplava svih vremena na svijetu.

Prema procjenama UN-a, očekuje se da će se godišnji gubici od poplava povećati pet puta do 2050. godine, a čak 17 puta do 2080. godine.

"Podsjećamo da su katastrofalne poplave 2014. godine u BiH nanijele štetu od četiri milijarde KM ili 15 posto BDP-a naše zemlje. Uprkos ovoj strašnoj statistici, interes stanovništva u BiH za dobrovoljnim osiguranjem raznih vrsta imovine je na relativno niskom nivou", naveo je Ermin Čengić, generalni sekretar ovog Udruženja.

UN: Godišnji gubici od poplava će rasti (Foto: Boško Grgić)

Premija osiguranja od požara i elementarnih nepogoda u 2022. godini na području FBiH iznosila je 26,3 miliona KM, dok je na ime ostalih, u koja spadaju usjevi i nasadi i životinje, ostvarena premija od 22,1 milion KM. "Ako to uporedimo s oko 604,3 miliona KM ukupno realizirane premije svih vrsta osiguranja, ispada da ostala osiguranja imovine čine svega 3,6 posto ukupne premije osiguranja u FBiH. Ukupna premija osiguranja usjeva i nasada u 2022. godini je iznosila samo 394.653 KM, a životinja 384.386 KM", precizira Čengić.

Dakle, za poljoprivredu i stočarstvo je plaćena premija u iznosu nešto manjem od 780 hiljada maraka, što je svega 0,13 posto ukupno realizirane lani u ovom bh. enitetu.

Inicijativa u ladici Vlade

Potražnja je za ovom vrstom osiguranja je, kako ocjenjuje, zanemariva u poređenju s primjerice osiguranjem motornih vozila. Pitanje je kako povećati interes poljoprivrednika budući da je riječ o nečemu od čega žive, te, s druge strane, kako obezbijediti profitabilnost za društva.

"Osiguravatelji su preko Udruženja društava za osiguranje u FBiH još prije dvije godine uputili inicijativu prema Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu finansija za predlaganje zakonskog rješenja u oblasti obaveznog osiguranja imovine od katastrofalnih rizika za zemljotres, poplavu, klizanje tla i oluju. Nadamo se da će nas država prepoznati kao partnere i da će dio toga biti i primjereniji tretman osiguranja u poljoprivredi", ističe naš sagovornik.

Rješenje, između ostalog, vide i u strateškom pristupu države i njenih organa prema agraru kao ključnom sektoru ekonomije. Hrana je, napominju, jedan od osnovnih resursa svake zemlje i od njene proizvodnje u velikoj mjeri ovisi stepen ekonomskog suvereniteta. Neophodan je, kaže Čengić, određeni oblik državne intervencije koji se ostvaruje u vidu viših državnih subvencija za premije, jer su trenutno na prilično niskom nivou.

Brojke iz resora

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je za sufinansiranje premije osiguranja od mogućih šteta u poljoprivrednoj proizvodnji lani utvrdilo iznos od 150 hiljada maraka. Ukupno 50 poljoprivrednika je apliciralo za ovu mjeru.

"S obzirom na to da su ukupni zaprimljeni i osnovani zahtjevi premašili iznos sredstava predviđenih Programom, visina sredstava za podršku u okviru ove mjere se proporcionalno umanjila svim klijentima s iznosa od 75 posto, na 69,76 posto prihvatljivih troškova", kazali su za Agroklub iz FMPVŠ.

FBiH subvencionira do 75% iznosa premije, do 20.000,00 KM po korisniku;

RS subvencionira do 50% iznosa premije, do 25.000,00 KM po korisniku;

U Republici Srpskoj, gdje subvencije pokrivaju 50 posto uloženih sredstava, dakle za četvrtinu manje nego u FBiH, lani je po ovom osnovu isplaćen daleko veći iznos, više od 619 hiljada maraka, 231 poljoprivredniku.  

"Na osnovu zaprimljenih zahtjeva, osiguranje biljne proizvodnje uvaženo je za 5.950,60 ha i isplaćeno ukupno 436.066,91 KM. Za stočarsku proizvodnju, ukupno 2.109 grla krupne stoke i za matično jato 25.000 kljunova, isplaćeno je ukupno 183.105,69 KM", pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. 

Visina poticajnih sredstava za ovu namjenu u RS ne može biti veća od 25.000 KM po korisniku, a u FBiH limit je 20 hiljada maraka.

Šta se može osigurati?

Prema podacima Agencije za nadzor osiguranja BiH, na području naše zemlje djeluje 25 društava koja pružaju ove usluge, ali ne nude svi police za agrar. No, poljoprivreda nije iznimka za Asa i Central osiguranja, koja su u fazi procesa spajanja, te u Wiener osiguravajućem društvu.

U Asa i Central nude osiguranje poljoprivredne, ali graničnih djelatnosti kao što su stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo i ribogojstvo i napominju da ovaj segment klijenata raste iz godine u godinu.

"Osiguravamo usjeve, plodove, voćnjake, vinograde, livadske trave, ljekovito bilje, ukrasno bilje, sadni materijal, mlade šumske kulture te vrbe za pletarstvo i trsku. Našim policama su pokrivene glavne opasnosti - požar, grad i udar groma, a moguće je ugovoriti i pokrića za dopunske rizike kao što su oluja, poplava, proljetni mraz i posolica kod voćnih kultura i grožđa", naveo je za Agroklub, Nedžad Džudža, marketing manager Asa osiguranja.

Ugovaranja dopunskog rizika za slučaj proljetnog mraza, što podrazumijeva pad temperature zraka ispod 0 stepeni Celzijusa, prema njegovim riječima, nude isključivo u periodu od 1. marta do 30. juna.

Požar spada u osnovne rizike (Foto: Depositphotos/filmfoto)

Iz Wiener osiguranja, napominju da njihovom policom mogu biti obuhvaćene sve poljoprivredne pokretnine: nesamohodni strojevi i alat, zaprežna kola i pribor, bačve, burad, građevinski materijal za vlastitu upotrebu, vještačko i stajsko đubrivo, zaštitna sredstva, pčelarski pribor i drugi slični proizvodi, zatim životinje i proizvodi odnosno zalihe žitarice u zrnu, sijeno, slama, stočna hrana, industrijsko bilje, voće i ostali poljoprivredni proizvodi.

"U određenim slučajevima, u zavisnosti od procjene rizika, u mogućnosti smo da ponudimo i osiguranje usjeva i plodova u periodu od sjetve do berbe i to najčešće od osnovnih rizika grada, požara i groma", kaže Nikola Renovica, direktor sektora za neživotna osiguranja u Wieneru te dodaje da dopunski podrazumijevaju poplave, oluje ili rizik mraza.

Slučaj mora biti "budući"

On napominje kako većina osiguravatelja izbjegava ugovaranje ovog pokrića zbog velike izloženosti. Osim proljetnog (od početka aprila do sredine juna), u ovom društvu je moguće i osiguranje od jesenjeg mraza ako je u pitanju osiguranje sjemenskog kukuruza od gubitka kvaliteta, a odnosi se na period od početka septembra do početka novembra.

"U pokriću su samo štete na predmetima i od rizika koji su ugovoreni na polisi u skladu s pripadajućim uslovima. Osigurani slučaj mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovarača. Također, gubitak prava na naknadu se stiče ukoliko je šteta prouzrokovana namjerno ili obmanom od strane osiguranika", napominje Renovica.

Kada je riječ o životinjama, osim od požara, najčešće se traži osiguranje rizika uginuća. Pored toga, dodaje, u Wieneru postoji mogućnost ugovaranja ove usluge od gubitka priplodne sposobnosti, gubitka teleta ili ždrijebeta pri porođaju, zatim životinje za vrijeme izdržavanja karantina i na izložbama. Asa i Central nude mogućnost ugovaranja pokrića za osiguranje životinja, pod uslovom da su zdrave i sposobne za određenu namjenu. Rizici uključuju uginuće zbog bolesti ili nesretnog slučaja te pokriće za prisilno klanje iz navedenih razloga.


Tagovi

Osiguranje usjeva Osiguranje ploda Osiguranje životinja Premija osiguranja Subvencije osiguranja Osiguranje od mraza Asa osiguranje Central osiguranje Wiener osiguranje Ermin Čengić Nedžad Džudža Nikola Renovica Poljoprivreda Poljoprivrednici


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

18

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 11

Katastrofu, propast ćemo! 61,1%

Glasova: 5

Prosperitet, bit će nam bolje 27,8%

Glasova: 1

Sve će biti isto 5,6%

Glasova: 1

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,6%

Pregled ankete

Pregled ankete