Od biloškog otpada mogu se stvoriti kvalitetne komponente za ishranu životinja

Peta naučna konferencija "Selo i poljoprivreda", okupila je u Bijeljini stručnjake iz BiH i regiona, ali i Rumunije, Grčke, Sjeverne Makedonije i Rusije. Istaknuto je kako je ovaj sektor među esencijalnim pitanjima koji čine interes svakog pojedinca na planeti. 

Profesorica dr Gorica Cvijanović, rektor Univerziteta Bijeljina je u izjavi za NTV Arena ocijenila kako je trka za novcem, povećanjem prinosa po jedinici površine, tjelesne mase po jednom grlu, dovela do toga da se u koristilo mnogo inputa koji su se u današnje vrijeme pokazali neadekvatni, neefikasni i veoma štetni. Dodala je kako se u tako proizvedenoj hrani često mogu naći teški metali i ostaci određenih pesticidnih sredstava koji se koriste u intenzivnoj proizvodnji. 

"Drugo, dovodimo u pitanje kvalitet zemljišta. Bez zdravog zemljišta nema ni zdrave proizvodnje", kaže prof. dr Cvijanović. 

Iskoristivost biootpada

Jedna od tema ovog skupa bila je i korištenje biootpada u sporednim proizvodima za ishranu domaćih životinja. Kako je navedeno, ono što nije korisno za ljude prema standardima kvaliteta uslijed neusaglašenosti sirovine, ne mora se baciti. 

"Mi, našom kreativnošću možemo stvoriti nove sporedne proizvode, komponente za koncentriranu stočnu hranu, pripremu silaže, kvalitetne komponente za ishranu domaćih životinja i na taj način zaštititi spoljašnju sredinu, biti društveno odgovorni, ali dati kvalitetnu hranu za ishranu domaćih životinja", navela je prof. dr. Aleksandra Ivetić s Poljoprivrednog fakulteta Zemun.

Kako proizvesti kompost, prirodnu hranu za biljke?

Postoje brojni biološki otpadi poljoprivrednog porijekla koji se, dodaje, mogu korstiti u pripremi komposta za kvalitetnu đubrenje zemljište ili biomasu za biogasna postrojenja. 

Sve države balkanske regije imaju resurse i dovoljno znanja da osiguraju sigurnost hrane svojih državljana, čulo se tokom konferencije. Prof. dr Vesna Gantner, s Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku smatra da svi mogu proizvoditi daleko više od svojih potreba. 

"Trenutno na nivou Hrvatske mi proizvodimo možda za 40 posto potreba. Ono što nam fali je više implementacije znanja u privredu i daleko brže organizirane sisteme, prije svega administrativne, koji će dati podršku proizvođačima", dodala je prof. dr Gantner. 

Prvi kilovati električne energije iz farme "Spreča" plasirani u mrežu

Poručeno je, da se iako je hrana i lijek, veliki broj suplemenata koristi u dopunskoj ishrani upravo iz razloga što ih nema u namirnicama iz razloga neadekvatne proizvodnje. 

Vodeni ekstrakti

Prof. dr Cvijanović je predstavila i rad o korištenju vodenih ekstrakata u proizvodnji soje. Navela je kako se ekstrakti na vodenoj bazi od različitih biljnih vrsta mogu koristiti za povećanje klijavosti sjemena ili u toku vegetacije prskanjem preko biljaka kao dopunska ishrana, stimulator rasta, a neki ekstrakti, kao što je kopriva mogu da se koriste kao bioinsekticidi.

Svaki Evropljanin pojede 55 kg soje godišnje kroz životinjske proizvode

"Mješavina koprive i gaveza, to su biljke koje su isjeckane do 1 kg, 70 posto koprive, 30 posto je gaveza, potapano je u vodu, fermentirano, razblaženo s vodom i tako dobijeno se folijarno primjenjivalo, odnosno prskala soja. Dobili smo različite rezultate koji svakako doprinose povećanju prinosa i kvaliteta same biljke", istakla je ona.