Objavljen popis hrane i pića: U Njemačkoj se pripremaju za nestanak struje

Njemačko udruženje gradova i općina upozorilo je na mogući nestanak električne energije u toj zemlji. Razlog je energetska kriza pa se ondje ozbiljno pripremaju za situaciju koja bi mogla zateći milione građana. Udruženje je objavilo popis zaliha kojim bi svako kućanstvo trebalo snabdjeti u slučaju nestanka struje, vode i goriva. Građane su pozvali da ozbiljno shvate savezne preporuke o civilnoj zaštiti. 

Hrana za 10 dana

Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u nesrećama savjetuje stanovnicima da se za eventualne vanredne situacije snabdiju za desetak dana. Jer, kako objašnjavaju, u slučaju velikih šteta, službe spašavanja ne mogu biti posvuda u isto vrijeme. "Oni koji su spremni mogu pomoći sebi, rodbini i susjedima dok ne stigne državna pomoć i zaštitnim mjerama umanjiti štetu", stoji na njihovim stranicama gdje daju i primjer desetodnevne osnovne zalihe pićem i hranom za jednu osobu što odgovara oko 2.200 kilokalorija dnevno. 

• 20 litara vode (ili samo vodu iz česme)
• 3,5 kilograma žitarica, proizvoda od žitarica, hljeba, krompira, tjestenine i riže
• 2,5 kilograma voća (u limenkama ili teglama) i orašastih plodova
• 4 kg mahunarki i povrća (u limenkama ili teglama)
• 2,6 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda
• 1,5 kg ribe, mesa i jaja ili cijela jaja u prahu koja imaju rok trajanja nekoliko godina
• 0,4 kilograma masti i ulja
• Namirnice koje se ne moraju podgrijavati ili kuhati (šećer, med, čokolada, instant juha, tvrdi kolačići, štapići i sl.) – količina po želji
• Plinski štednjak (za kampiranje) za zagrijavanje hrane.

Poručuju da ove količine kupuju postupno te nadomiruju zalihe nakon što dio potroše. 

Naime, zbog mogućeg nestanka plina, moglo bi doći do preopterećenja električne mreže, upozorio je Gerd Landsberg iz udruženja gradova i općina. 

"Ako 650.000 grijalica prodanih ove godine bude spojeno na mrežu, u slučaju kvara snabdiju plinom, doći će do preopterećenja", izjavio je za welt.de.

Spremni su i za hakerske napade koji bi mogli dovesti do iste situacije, za šta Njemačka nije spremna, naglasio je. Pozvao je građane da se snabdiju vodom i hranom jer u slučaju općeg nestanka struje neće moći doći do ničega.

Nestašica hrane u RH? 

U toj je zemlji još u maju jedan trgovački lanac dozvolio prodaju ulja samo osobama starijim od 18 godina i to dvije boce po osobi. Tada nam je ovakav potez bio neshvatljiv, no ono što se činilo daleko, došlo je blizu. 

Visoke cijene namirnica, navodne restrikcije koje planiraju uvoditi trgovci na kupovinu devet prehrambenih artikala, čiju je cijenu limitirala Hrvatska Vlada, nestašica na policama, sve nas zabrinjavaju.

Posljednji slučaj koji je zatekao mnoge je odluka trgovačkog lanca Boso čije se prodavaonice nalaze uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, o ograničenju kupovine šećera na 2 kg po osobi, baš u vrijeme sezone, kako mnogi komentiraju, pečenja pekmeza, pravljenja vina i zimnice. 

Nestašica u Hrvatskoj? 

Kada je riječ o električnoj energiji, u HEP-u i Ministarstvu gospodarstva kažu da građani ne moraju brinuti o nestašici.

Plan je ograničiti njenu cijenu u RH pa će tako kućanstva će, prema Vladinom paketu, od 1. oktobra ove godine do 31. marta 2023., za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju povrh toga plaćat će prosječno 88 eura.

Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše ispod 250 hiljada kilovatsati plaćat će 0,52 kn/kWh (0,06 KM/kWh). Za polugodišnju potrošnju iznad 250 hiljada kilovatsati ide se po tarifi od 1,61 kn/kWh (0,20 KM/kWh). Postoji cijena i za kupce s višom (1,72 kn/kWh) i nižom tarifom (0,84 kn/kWh). Prosječna cijena za one koji potroše 250 hiljada kilovatsati ide u veću kategoriju od 180 €/kWh. 

Situacija u BiH i Srbiji

U BiH ne brinu za nestašicu struje jer, ondje, kažu, barem toga imaju. U poduzeću Elektroprivreda Republike Srpske pripremaju program putem kojeg će građanima koji od oktobra ove do marta iduće godine uštede od pet do 20 posto električne energije računi biti umanjeni za 30 do 100 posto. 

U Federaciji BiH su pak izdali smjernice za racionalno korištenje struje i to po uzoru na paket dokumenata Evropske komisije od 20.7.2022. godine te plan REPower EU. 

U Srbiji neće biti novih poskupljenja niti restrikcija, ali država apelira na štednju struje zbog troškova koje ima za uvoz. Naime, ta zemlja, zbog problema u svom elektroenegetskom sektoru, uvozi od četiri do 11 posto svojih potreba. No, postoji mogućnost da će potrošnja i uvoz porasti na 15 do 25 posto domaće potrošnje u slučaju hladne zime i to, naglasila je u jučerašnjoj izjavi ministrica rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, u uvjetima kada nije moguće procijeniti po kojoj cijeni.