Lipicaneri iz BiH na UNESCO-ovoj listi kulturnog naslijeđa

Međunarodni komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa upisao je danas na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa tradiciju uzgajanja konja lipicanera u BiH i još sedam zemalja. 

Nominaciju je prijavila Slovenija, u ime osam država koje održavaju ovu tradiciju, a pored nje to su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Italija, Rumunija, Austrija i Slovačka.

Zajedničke mjere zaštite

Slovenačko ministarstvo kulture, navodi kako je konj lipicaner vjekovima imao simboličnu ulogu u svih osam zemalja.

Lipicaneri su kulturno bogatsvo u poljoprivredi - elegantni i dobre ćudi

"Registracijom potvrđujemo snažnu kulturnu dimenziju koja se, između ostalog, očituje u bogatoj kulturnoj baštini i društvenim značenjima koja danas poprima uzgoj lipicanaca. Bliska saradnja zemalja će se naravno nastaviti i nakon registracije. Imamo obvezu provoditi zajedničke mjere zaštite ove nematerijalne baštine, na što smo se obvezali nominacijom", navela je Špela Spanžel, v.d. direktorice Uprave za kulturna dobra Slovenije.

Istakli su i širok spektar kulturnih i društvenih praksi, znanja i vještina, kao i usmene tradicije, proslava i konjičkog sporta u vezi s uzgojem lipicanera. Primarna svrha uzgoja konja, temeljena na pomno dokumentiranom iskustvu i poznavanju evolucije pasmine, vezana je uz klasičnu dresuru i konjički sport, s kojim se poistovjećuju sve zemlje sudionice. U nekima je proširen i na svakodnevni život seoskih zajednica u kojima je lipicanac bio radni konj.

Značajna uloga

Oni se pojavljuju na mnogim događanjima, svečanostima i proslavama te imaju jaku simboličku ulogu. Sve veća je i ona povezana s održivim turizmom i terapijom konjima. Važan aspekt svih navedenih aktivnosti je poseban odnos čovjeka i konja koji se temelji na povjerenju i u kojem se konj prepoznaje kao ravnopravan partner ili čak član porodice.

S konjima se radilo i od toga živjelo, danas je njihov uzgoj samo hobi

U ovom poduhvatu zajedno su učestvovali predstavnici državnih ergela, privatni uzgajivači, stručnjaci za nematerijalnu kulturnu baštinu, stručnjaci za kulturu, istraživači i lokalne zajednice. Na sjednici Komiteta koja je održana u glavnom gradu Maroka, Rabatu donijeta je i odluka da se na tu listu uvrsti i tradicija pčelarstva u Sloveniji.  

Na stranicama UNESCO-a pod tačkom 7.b.40 objavljeno je više informacija o nominaciji tradicije uzgoja lipicanaca.