Blaga zima, vlažno i relativno toplo vrijeme, pogoduje većoj brojnosti, pa samim tim i aktivnosti krpelja.
Ove godine gotovo da nije bilo razdoblja kada su krpelji mirovali, pa su se na kućne ljubimce prihvaćali i tijekom siječnja i veljače. Iako se očekuje da u tim zimskim mjesecima budu manje aktivni, temperature iznad prosječnih i nedostatak snijega, doprinio je da sezona kada ih ima u prirodi bude gotovo neprekinuta tijekom godine.
Ženka može položiti i do 4.000 jaja i ako nema prirodnih uvjeta koji bi ih suzbili, velika je vjerojatnoća da će biti godina kada je njihova brojnost veća. Ove godine temperature u prosincu i siječnju su bile i do 17 i 18 stupnjeva.
"Posljedica ovako velikog broja je prije svega blaga zima. Kod kućnih ljubimaca vadili smo krpelje i u prosincui i siječnju, što je inače neuobičajeno, ali nije nemoguće. Zbog promjene klime, zaista ih je puno. Psima treba davati zaštitu sada, kada je ovako velika invazija. Iako na preparatima piše da zaštita traje oko dva mjeseca, slobodno se može davati i na mejsec dana, dok se ne stekne određena otpornost na napade", kaže veterinar Đorđe Marković.
Za kućne ljubimce krpelji mogu imati i fatalne posljedice, jer ukoliko se veliki broj "zakači", osim bolesti, mogu iscrpiti i dovesti do uginuća.
"Prenose veliki broj bolesti jedna od težih je žutica kod pasa koja se teško liječi. Nikad se ne zna, na životinju se može zakačiti i stotinu krpelja i da mu ne bude ništa, ali može i jedan koji je zaražen i onda ljubimac može oboljeti."
Ni mačke nisu pošteđene od napada krpelja.
"Mačke dosta vremena provode vani, posebno u dvorištima, a psi se obično izvode u parkove ili na neke druge travnate površine gdje je krpeljima prirodno stanište. Ono što moraju znati vlasnici kućnih ljubimaca je da ako se stavlja zaštita na leđa psa ili mačke, oni ne smiju bar 48 sati pokisnuti ili se kupati,, to prije svega važi za pse. Mnogi griješe jer stave zaštitu, pa onda okupaju psa, a onda nisu ništa učinili", naglašava naš sugovornik i dodaje da također griješe jer tu zaštitu stavljaju duž kralježnice na dlaku.
"Mora se, prijee svega, razdvojiti dlaka, pa staviti sredstvo na kožu da bi ona resorbirala sredstvo i ono bilo djelotvorno."
Procjenjuje se da je oko 30 posto populacije krpelja zaraženo i taj postotak raste s brojnošću populacije. To automatski ne znači da treba odustati od boravka i aktivnosti u prirodi, ali je neophodno znati se zaštititi. Danas postoje brojni preparati koji ih odbijaju, kako oni koji se koriste individualno za ljude i kućne ljubimce, tako i na većim zelenim površinama. Još uvijek u lokalnim jedinicama nije razvijena svijest da je neophodno raditi tretmane velikih zelenih površina, poput parkova, dvorišta u školama i vrtićima, već se to radi sporadično.
Oprez: Krpelj zaražen borelijom može vam teško narušiti zdravlje
Stručnjaci koji se bave ovim sektorom savjetuju da se radi ispitivanje brojnosti i to tako što se bijela tkanina koja podsjeća na zastavu, vuče preko travnate površine. Krpelji koji se tako zakače, zatim se ispituju jesu li zaraženi, a onda da se primjenjuju tretmani da bi se smanjila brojnost. Nemoguće je uništiti potpuno tu populaciju, ali se bar njihova brojnost može držati pod kontrolom. Time se smanjuje i mogućnost zaraze ljudi i životinja.
Smatra se da, do 24 sata od trenutka kada se krpelj , nije opasan i ne može prilikom vađenja povratiti sadržaj, ali je svakako puno bolje raditi prevenciju i suzbijanje.
Ukoliko se na koži primijeti krpelj, ne treba primjenjivati savjete da se premažu uljem, sapunom, alkoholom, acetonom, rakijom, već potražiti medicinsku pomoć.
Simptomi lajmske bolesti, koju prenose ovi štetnici su umor, bolovi u mišićima, bolovi u zglobovima, glavobolja, groznica s povišenom temperaturom i ukočen vrat.
Tagovi
Autorica
