Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smrdibuba
  • 15.08.2019. 12:30

Koliko je opasno prisustvo stjenice u zasadima uzgajanih biljaka

Štete pričinjavaju larve i imago, koji sa usnim aparatom za bodenje i sisanje, ubušuju se u pokožicu i hrane sadržajem ploda, ubacujući u njega tekućinu koja mu mijenja ukus. Najznačajnije štete ostvaruju u vrijeme zrenja plodova, uzrokujući obezbojavanje pokožice i stvaranje gorkog ukusa, čime se narušava njihova tržišna vrijednost.

Foto: Depositphoto/njaj
  • 260
  • 14
  • 0

Stjenica (Nezara viridula) jedna je od brojnih vrsta čija je pojava na našem podneblju uvjetovana promjenom klimatskih uvjeta. Porijeklom potiče iz tropskog i suptropskog pojasa. Domaćini su joj povrtarske vrste (paprika, paradajz, krompir, mahunarke), ratarski usjevi (kukuruz, suncokret, soja), voće, vinova loza, ali i korovi.

Prezimljavaju odrasle jedinke, na skrovitim mjestima. Imago je zelene boje. Odrasle ženke dužine su oko 13 do 15 milimetara dok su mužjaci nešto manjih dimenzija, odnosno, oko 12 mm. Ženka polaže jaja, u grupicama, na naličju lista, na gornjem dijelu usjeva. Jaja su u početku bijele boje, a sa razvojem postaju ružičasta. Ispiljene larve prolaze kroz pet razvojnih stadijuma.

Na manjim površinama, korisno je postaviti klopke

Prelaskom iz jednog u drugi stadijum, larve mijenjaju veličinu i boju, ali je za svaki od njih karakteristično prisustvo bijelih tačkica. Štete pričinjavaju larve i imago, koji se hrane sadržajem ploda, ubacujući u njega tekućinu koja mu mijenja ukus. Najznačajnije štete ostvaruju u vrijeme zrenja plodova, uzrokujući obezbojavanje pokožice i stvaranje gorkog ukusa, čime se narušava njihova tržišna vrijednost.

Prema riječima Marije Ivanović, iz PSSS Kragujevac, na usjevu soje hrani se sjemenom. U cilju suzbijanja štetočine mogu se primijeniti mehaničke, hemijske i biološke mjere. Na manjim površinama postavljaju se lovne klopke, odnosno, posude sa vodom ili se vrši ručno sakupljanje uočenih jedinki. 

Kako zaštititi biljke?

Hemijska zaštita, prema preporuci Prognozno izvještajne službe zaštite biljaka, u usjevu paradajza, može se sprovesti preparatom Talstar 10 EC, aktivna materija ovog preparata bifentrin, karenca je sedam dana. Biološka kontrola vrši se vizuelnim pregledom prisustva parazita larvi i odraslih jedinki (Trichopoda pennipes) kao i prisustva jaja (Trissolcus basalis).


Tagovi

Stjenica Biološka kontrola Lovne klopke Marija Ivanović Suzbijanje štetočine Razvojni stadijumi

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U nekim hladnijim krajevima BiH se još sije krompir...