Ključ talijanskog uspjeha na tržištu je specijalizacija proizvodnje i brendiranje

Od ukupno 1,5 milijuna poljoprivrednih subjekata u Italiji, 413.000 je poljoprivrednih gospodarstava od čega je trećina obiteljskih (OPG-ova). Prosječna veličina posjeda je 12,5 hektara, a pod poljoprivrednom proizvodnjom ukupno je u ovoj zemlji 12,5 milijuna hektara. 

Tri glavna sektora su vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo te uzgoj voća i povrća. 

Poznato je kako je Italija prva po proizvodnji vina, a druga po proizvodnji maslinovog ulja u svijetu. Prošle godine je proizvedeno 51 milijun hektolitara vina u vrijednosti 11 milijardi eura, od kojih se šest milijardi odnosi na izvoz. 

U ovoj zemlji uzgaja se 533 sorti maslina te su po očuvanju bioraznolikosti jedinstveni u svijetu. Tako je u 2020. godini 400.000 proizvođača proizvelo 366.000 tona ulja, a među njima je 43 proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i četiri proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Kada je riječ o sektoru voća i povrća, Italija zauzima drugo mjesto u Europi s proizvedenih 21,7 milijuna tona i vrijednošću izvoza od oko 3,7 milijardi eura.

Također, trendovi u poljoprivredi usmjereni su prema ekološkoj proizvodnji pod kojom je trenutno dva milijuna hektara što predstavlja više od 15 posto ukupne iskoristive poljoprivredne površine. Tržište s ekološkim proizvodima procjenjuje se na oko šest milijardi eura od čega je čak 50 posto namijenjeno izvozu. 

Ovim su podacima predstavnici talijanskih udruženja sudionicima prve radionice HPK održane ovih dana u sklopu projekta "CAP for Us“ oslikali tamošnju poljoprivredu. Konkretni su primjeri uspješne proizvodnje predstavljeni kroz četiri promotivna video priloga.

Ekološka proizvodnja maslinovog ulja

Iz sektora maslinarstva kao primjer dobre prakse odabrano je poljoprivredno gospodarstvo Liberace iz pokrajine Brindisi koje se bavi ekološkom proizvodnjom.

Na 30 hektara uzgajaju devet različitih sorti među kojim je i izvorna Cellina di Nardò, njihov najveći ponos. 

"Pradjed s majčine strane zasadio je stabla maslina kako bi pružala zaštitu od vjetra, a danas predstavljaju naše najveće bogatstvo koje nas na jedinstven način povezuje s ovim područjem. Sada se njime bavimo moj otac i ja. On je umirovljeni pilot, a ja sam odrasla u Belgiji i diplomirala strojarstvo“, kaže vlasnica gospodarstva Benedetta te priznaje kako su joj planovi za budućnost bili daleko od poljoprivrede, no ljubav na prvi pogled prema ovom kraju, katapultirala ju je u život koji danas živi. 

S puno rada i odlučnosti, ističe, posvećuju se kompletnoj brizi o stablima, obradi tla, cijepljenju, berbi maslina koju obavljaju, pojašnjava, sakupljačem s velikom hvataljkom i takozvanim kišobranom spojenim na traktor s daljinskim upravljanjem.

Prerada maslina u ulje odvija se u svega nekoliko sati, a temperatura nikada ne smije prelaziti 27 °C. To je, objašnjava, hladno prešanje koje zadržava karakterističan okus i miris ekstra djevičanskog maslinovog ulja. 

Kako su njihovi maslinici dom drugih živih bića, poštuju biološki način rada bez kemijskog tretiranja i ne koriste gnojivo koje nije organskog porijekla.

"Biološki uzgoj nije samo skup pravila koja treba slijediti, nego i način života, a ja s pogledom u budućnost želim vratiti vrijednost zdravih tradicija od kojih se društvo postupno odmiče“, poručila je Benedetta. 

Najveća vinska zadruga u Italiji

Uspješnu proizvodnju vina u svom videu prilogu predstavila je La Guardiense, jedna od najvećih poljoprivrednih zadruga u Italiji sa 60 godina zadrugarske tradicije i enološke povijesti. Nalaze se u pokrajini Benevento na jugu Italije, točnije na brežuljkastoj ravnici Terra dei Sanniti. 

Zadruga broji 1.000 članova, a sve je počelo poslije Drugog svjetskog rata nakon kojega proizvođači nisu mogli skladištiti i prerađivati grožđe jer nije bilo podruma, te su morali danima čekati dolazak trgovaca i preprodavača iz Napulja i Caserte. Često su plodove svoga rada morali prodavati po jako niskim cijenama te su uvidjeli da se moraju pobuniti protiv takvoga ropstva. 

"Olujno nevrijeme 5. lipnja 1959. uništilo je sve vinograde i bacilo na koljena čitavu poljoprivredu toga kraja. Potreba za udruživanjem u poljoprivrednu zadrugu postala je nužnost, a 8. ožujka 1960. osnovana je zadruga La Guardiense, zahvaljujući dugoročnoj viziji 33 odvažnih članova osnivača“, prepričali su svoje početke.

Danas na 1.500 hektara vinograda uzgajaju dvije plemenite sorte Falanghina i Aglianico s godišnjim prinosom od 20 milijuna kilograma grožđa. Velika proizvodnja odvija se na pet proizvodnih linija – Janare, Aicon, Fremondo, Classica i Spumanti.

Početkom 70-ih prešlo se na spremnike od čelika koji mogu trajati gotovo vječno, ističu iz zadruge, a koriste se za fermentaciju prešanog grožđa i za čuvanje vina. "To su najbolji spremnici za Falanghinu, izvorno bijelo vino velikog ugleda, a mi smo njegovi najveći proizvođači na svijetu“, naglašavaju. 

Među najpopularnijima je vinski podrum s drvenim bačvama u kojemu kontrolirana temperatura pogoduje dozrijevanju vina u potpunom skladu s prirodom, postupno i nježno, naglašavajući aromu i miris vina. Bačve su izrađene od hrastovine koja obogaćuje vino i prati ga do dozrijevanja.

Zadruga je vlasnik jednoga od najvažnijih postrojenja za pjenušanje vina na jugu Italije. "Proizvode se metodom charmat ili martinotti te klasičnom metodom“, objašnjavaju dodajući kako je ovom metodom proizveden Cinquantenario od sorte Falanghina, dobitnik mnogih nagrada.

Kako bi poboljšali kvalitetu crnih vina i njihov ugled na domaćem i inozemnom tržištu, pokrenuli su 2007. eksperimentalni projekt. Analiza prikupljenih podataka pokazala je da su najbolja vina nastala kada se grozdove prorijeđivalo nakon što su počeli dobivati boju.

"Tajna kvalitete vina leži u uspostavljanju prave ravnoteže grozdova i lišća. Uspjeh ovog eksperimenta doveo je do značajnog povećanja površine vinograda na kojima se primjenjuje ovaj postupak“, istaknuli su u videu. 

Tradicionalna sorta rajčice osvaja svijet

Treći primjer talijanske poljoprivrede bilo je poduzeće Arrabito s jugoistoka Sicilije koje je nadaleko poznato po uzgoju trešnjolike rajčice Eletta, organiziranom u staklenicima ukupne površine 35 hektara. 

"Zatvaramo cijeli krug od proizvodnje, preko plasiranja na tržište do prijevoza naših proizvoda. Vođeni klimatskim uvjetima ovoga područja, s vremenom smo odabrali najbolje sorte pomoću kojih smo postigli tri glavna cilja – kvalitetu proizvoda, održivi uzgoj i dobar prinos“, ističu iz ovog poduzeća sa sjedištem u mjestašcu Donnalucata.

S proizvodnjom ove sorte krenuli su 2013. godine, nakon svojevrsnog "ispitivanja“ tržišta odnosno konzultacije s prijateljima, partnerima i stručnjacima društva TS Italia koji su između stotinu po prvi put isprobanih novih sorti odabrali baš tu. 

"S ovom sortom vratili smo se tradicionalnoj trešnjolikoj rajčici s područja Sicilije. Vratili smo i izgubljeni okus tradicije“, objašnjavaju. 

Rajčice uzgajaju posebnom tehnologijom uzgoja kako bi učinkovitije koristili svoje resurse i smanjili uporabu fitofarmaceutskih proizvoda. Tako svojim potrošačima žele ponuditi proizvode s minimalnim udjelom rezidua, posebice nikla i perklorata. 

Ovu rajčicu koja je jako popularna kod kupaca distribuiraju pod imenom Piccirridu, a ona ih, kažu, dostojno predstavlja u raznim dijelovima svijeta, od Srednje Europe do Ujedinjenih Arapskih Emirata. "Ne smijemo zaboraviti ni Italiju koja je oduvijek naše najveće i najzahtjevnije tržište“, zaključuju. 

Algoritam u kontroli proizvodnje

Uspješan primjer digitalizacije u proizvodnji povrća predstavljen je poljoprivrednim gospodarstvom ABIM iz Kampanije u pokrajini Caserta, čija je vlasnica Immacolata Migliaccio navela kako se bave uzgojem povrća, vrtlarskih kultura, mahunarki i kukuruza.

Nedavno su postavili postrojenje za proizvodnju električne energije pomoću obnovljivih izvora, točnije solarnih panela snage oko 20 kW kojim smanjuju emisiju CO₂ i troškove električne energije na imanju.

"Uspostavili smo i modularnu digitalnu platformu tehnologije 4.0 koja prima podatke učitane s različitih senzora na našem gospodarstvu, ali i podatke s agrometeorološke stanice te omogućuje preventivno djelovanje“, pojasnila je Migliaccio dodajući kako se tehnologija odnosi na suzbijanje štetnih insekata ili sprječavanje pojave bolesti, te precizno navodnjavanje i učinkovitije korištenje vodnih resursa.

Pomoću algoritama umjetne inteligencije koji pamte slijed događanja i informacije o stanju polja moguće je predvidjeti pojave bolesti ili štetnika iodnosno potrebe za vodom s vrlo velikom vjerojatnošću i djelovati na vrijeme.

"Na primjer, ako je vlaga ispod predviđene razine, pokreće se sustav navodnjavanja. Istodobno se pomoću zadanog internog protokola pokreće i proizvodni input koji stimulira rast prijenosom ultrazvučnih valova“, objasnila je princip rada ove inovacije. 

Dodaje, biljka na ovu stimulaciju odgovara maksimalnim otvaranjem puči i za vrijeme navodnjavanja upije više vode u kraćem vremenskom razdoblju, pa tako brže raste.