Kamerun - zemlja kakaa, šuma i fudbala

Iako favorit, Kamerun je izgubio od Švicarske primivši gol u 48. minutu igre. "Neukrotivi lavovi", kako Kamerunci nazivaju nacionalni tim, propustili su brojne šanse u borbi protiv "sajdžija", a danas, 28. novembra, odmjeravaju snage sa srbijanskom reprezentacijom.

Iako se ne smatraju za svetske favorite, Kamerun je itekako popularan u fudbalu na afričkom kontinentu. Kvalifikovao se ukupno osam puta na Svjetsko prvenstvo - 1982., 1990., 1994., 1998., 2002., 2010., 2014. i ove 2022. više nego bilo koja druga afrička nacija.

Good morning. pic.twitter.com/SlBWk3E0SG

— Gary Al-Smith (@garyalsmith) November 21, 2022

Također, prvi je afrički tim koji je uspio da stigne do četvrtfinala na Svjetskom prvenstvu i to 1990. "Najvažnija sporedna stvar na svijetu" je itekako bitna u ovoj zemlji i dio je nacionalnog identiteta.

Kao kakao

Međutim, ono što još "gradi" naciju Kameruna jeste poljoprivreda koja donosi jednu trećinu izvozne zarade i angažuje oko 70 posto radno aktivne populacije i čini čak 80 posto BDP-a. Druge dve trećine izvoza čini nafta.

U sjetvenoj strukturi dominiraju usjevi pod pasuljem, krompirom, kukuruzom, maniokom, uljanom palmom, kikirikijem, prosom, bananom, biljkom penjačicom - jamom. Najviše se izvozi rezano drvo, pamuk, kafa i kakao, pri čemu mali poljoprivrednici najviše doprinose ovoj proizvodnji. 

Kamerun se svrstava među najveće svjetske proizvođače kakao zrna - tačnije 4. u svijetu, koji se uzgaja uglavnom na jugu zemlje. Na godišnjem nivou proizvedu između 280.000 i 290.000 tona, a taj sektor zapošljava preko 400.000 radnika. Prepoznajući važnost ove proizvodnje, kamerunska vlada najavila je ambiciozne ciljeve od 600 000 tona kakaa do 2025. i udvostručenje ove količine do 2030. godine.

Robusta kafa, koja čini većinu usjeva ove kulture u državi, uzgaja se i u južnim toplim i vlažnim dijelovima zemlje i na zapadnoj visokoj visoravni, gdje se također uzgaja kafa arabika. Na sjeveru zemlje ipak najvažniju ulogu ima pamuk za čiji uzgoj poljoprivrednici primaju podsticaje, uz koje su im omogućene razne vrste edukacija u cilju povećanja proizvodnje. Ujedno je to i jedina poljoprivredna grana nad kojom postoji državni monopol.

Uprkos svim potencijalima, kako ocjenjuje FAO, njihova poljoprivreda suočava se sa mnoštvom izazova, čime se ugrožava kapacitet zemlje da obezbijedi dovoljne potrebe za hranom.

Historijske veze i ugroženost uvozom

Kao zemlja u Gvinejskom zalivu, graniči se sa Nigerijom, Čadom, Centralnoafričkom Republikom, Kongom, Gabonom i Ekvatorijalnom Gvinejom. Do Prvog svjetskog rata bila je njemačka kolonija, koja je kasnije podijeljena između Britanije i Francuske. Kako su postojale kao dvije nezavisne države, 1961. godine britanski i francuski Kamerun su se ujedinili u jednu nezavisnu državu. 

Zbog "kolonijalnih" veza, Francuska je značajan trgovinski partner ove afričke zemlje. Međutim, tek je treća u nizu. Najveći uvoz Kamerun ostvaruje iz Kine (2,02 biliona dolara), pa iz Nigerije, a u velikoj mjeri prisutan je i uvoz iz Indije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Najveći uvoz je povezan sa brodskom industrijom, a tu je i riža, pšenica i lijekovi. 

Cameroon whose president lives in Switzerland signed a free trade deal with EU, now EU dumps cheep GMO product in Cameroon. Most Cameroonian farmers can't even sell their onions or tomatoes. In reverse, Cameroonians agro-products can't pass threshold for EU. AGRICULTURE SUICIDE. pic.twitter.com/8527eD7liZ

— AfricaDigest (@africlandpost) December 16, 2018

Godine 2005. uvoz jeftinih smrznutih pilića ili njihovih manje vrijednih dijelova takoreći je potpuno uništio peradarstvo ove države. U "Ulici smrznutih pilića" bilo je nanizano meso peradi koje je ležalo na zemlji.

"Mnogi domaći seljaci su svoje piliće prodali po damping cijenama, jer više za njih nisu mogli da zarade", rekao je tada za Dojčevele Tilder Kumiši iz kamerunske građanske inicijative. Analize su pokazale da 83 posto toga mesa nije za ljudsku ishranu, najveći dio isporuke došao je iz Evropske unije.

Slično se desilo i sa uvozom povrća.

Samoodrživost poljoprivrede ili zaštita životne sredine

Te godine, donesena je Strategija razvoja ruralnog sektora sa ciljem da se odgovori na neke od ovih izazova kako bi se garantovala sigurnost ishrane i samoodrživost domaćinstava, doprinijelo ekonomskom rastu, deviznim prihodima i zapošljavanju, uzimajući u obzir rastuće siromaštvo u ruralnim oblastima, naročito u sjevernim dijelovima.

Međutim, loše planiranje korištenja zemljišta, nekontrolisana sječa, porast poljoprivrede i trgovina divljim životinjama radi ishrane (bushmeat) oštetilo je šumska područja i njihovu visoku biološku raznovrsnost. Šume u ovoj zemlji pokrivaju gotovo 75 posto zemljišta, a polovina od toga iskorištava se za drvo, koje se izvozi.

Pet godina kasnije, odnosno 2010., Vlada Kameruna je potpisala dekret o proglašavanju preko 58.000 hektara "Mount Kamerun" Nacionalnog parka, koji obuhvata 4.095 metara visoku planinu Kamerun, koja je također jedan od najvećih aktivnih vulkana na afričkom kontinentu. Ona je važno utočište i dom za veliki broj rijetkih vrsta. Vrlo izolovana populacija šumskog slona (Loxodonta cyclotis) također živi tamo.

Saradnja Srbije i Kameruna

Srbijanski izvoz u Kamerun prošle godine iznosio je 3,2 miliona eura, a uvoz 294 hiljade eura. U 2020. godini, ostvareno je 10,3 miliona eura izvoza i 290 hiljada eura uvoza. Kada se u februaru ove godine, tadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se u Jaundeu sa premijerom Kameruna Džozefom Dionom Nguteom, konstatovao je da je ekonomska saradnja relativno skromnog obima, te da postoje značajni potencijali u brojnim oblastima poput poljoprivrede, građevinarstva, informacionih tehnologija i obrazovanja.

"Imamo izvanredne institute, kao i izvanrednu industriju poljoprivredne mehanizacije", kazao je tada Selaković.

Da li će sa zadovoljstvom Kamerunci uvoziti srbijanske poljoprivredne proizvode, znaćemo više poslije današnjeg "okršaja".