Kako su i zašto poljske jabuke zavladale svjetskim tržištem?

Prošle godine u Poljskoj je bilo 14,6 milijuna hektara poljoprivrednih površina što čini gotovo 50 posto ukupnog teritorija države, a seosko područje naseljava oko devet milijuna ljudi, podaci su to njihovog zadnjeg Popisa poljoprivrede. 

Tako je ova država među malobrojnim zemljama gdje seoskog stanovništva ima sve više, a unatoč turbulencijama na tržištu, rastu i ulaganja u proizvodnju hrane. No, to se na prvi pogled ne iščitava iz statističkih podataka koji govore da je u posljednjih deset godina smanjen broj farmi za gotovo 13 posto, odnosno s 1,5 milijuna na 1,31 milijuna.

Zabilježen je i pad broja gospodarstava, uz također blago smanjenje površina što se odrazilo na povećanje prosječne površine pod poljoprivredom za oko 13 posto, s 9,8 u 2010. na 11,1 hektara u 2020. godini. 

Ovim je podacima na trećoj radionici projekta HPK"CAP for Us" predstavljena poljoprivreda Poljske pobliže predočena s konkretnim primjerima iz sektora voćarstva i stočarstva.

Nagli rast voćarstva posljednjih godina

Tijekom posljednjih desetak godina voćarstvo je u zemlji enormno naraslo, a uspješnost toga, kažu, ogleda se u njezinom udruživanju. Jedan od primjera koji to potvrđuju je Savez voćara Sadowników koji je unaprijedio ovu proizvodnju.

Naime, početkom ovog stoljeća voćari su sadili 100 stabala po hektaru i čekali 10 godina na prvi urod. Sada, unaprjeđenjem tehnologija kojeg promoviraju među svojim članovima, sade od 1.000 do 4.000 stabala i beru već iduće godine, a zahvaljujući intenzivnoj proizvodnji potpomognutoj sredstvima za zaštitu bilja i naprednoj mehanizaciji, postižu nekoliko puta veću tonažu.

Nažalost, u jednom se trenutku pokazalo da industrija za to nije bila logistički spremna. "Nismo mogli pravilno pripremiti robu - sortirati, pakirati i prevesti na druga tržišta. Tada se rodila ideja o stvaranju entiteta koji će biti u mogućnosti pripremiti robu odgovarajuće količine i kvalitete za određene narudžbe kupaca“, pojasnila je Agnieszka Dywan predstavljajući savez na radionici. 

Tako je započeo proces pregovaranja o propisima u Europskoj komisiji, omogućavajući stvaranje grupa proizvođača. Kao rezultat toga, u Poljskoj trenutno postoji nekoliko desetaka proizvođačkih grupa koje se bave distribucijom voća. 

Problema su, dodaje, imali i s promocijom zbog nedostatka financijskih sredstava. Pojavila se potom ideja o stvaranju tzv. Fonda za promociju voća i povrća - svojevrsnog fonda solidarnosti u koji se prenosi postotak svakog kilograma prodanog voća. 

"Zahvaljujući njemu, mi i druge organizacije uspjeli smo provođenjem niza aktivnosti u zemlji i inozemstvu naći nova tržišta“, istaknula je i navela Egipat i Alžir, kao ciljana nova tržišta prošle godine, na kojima je završilo oko 80 posto izvoza. 

Sve navedeno dovelo je do toga da je ova zemlja najveći europski izvoznik jabuka, a osim njih u velikoj količini izvozi i bobičasto voće poput malina, ogrozda, ribizla, kupina i jagoda.

ASK i korona poremetili tržište mesa

Što se stočarstva tiče, unatrag deset godina broj goveda se povećao za 550.000 tisuća pa ih je tako prošle godine bilo 6,29 milijuna grla, dok je u suprotnom, u svinjogojstvu zabilježen pad za oko četiri milijuna, a lani ih je bilo 11,2 milijuna. U slučaju peradarstva, brojleri čine 85 posto ukupne proizvodnje mesa peradi, puretina 14 posto, dok jedan posto odlazi na ostalu perad. Prošle godine proizveli su 4,5 posto više pilećeg mesa u odnosu na 2019. godinu.

Na stočnim farmama drže se muzne krave, junad, svinje, perad, a proizvodnja uključuje pretežno mliječne proizvode, proizvode od svinja i peradi. Uzgoj stoke koncentriran je uglavnom u sjeveroistočnoj i središnjoj Poljskoj, dok se većina svinja uzgaja u središnjem i sjevernom dijelu zemlje.

A kako to zaista izgleda u praksi pobliže je na ovoj trećoj tadionici projekta "CAP for Us"objasnio i sam proizvođač svinja Jerzy Salitra. 

S uzgojem je krenuo na 20 hektara, a danas ima 400 ha državne zemlje koju je dobio zajedno s gospodarskim zgradama bivšeg državnog kombinata.

Njegovo gospodarstvo ima vlastitu proizvodnju hrane, a istaknuo je kako se poljska proizvodnja svinja svakodnevno bori s okrutnim i nemilosrdnim tržištem. Ova je država važan proizvođač mesa u Europskoj uniji. Posljednjih godina zauzima četvrto mjesto po proizvodnji svinjskog mesa i peradi, a bila je i sedmi najveći proizvođač govedine. No, problema, ističe Salitra, ima.

“Problem u proizvodnji mesa je taj što velike tvrtke često ne žele potpisati ugovor o otkupu s malim proizvođačima, a u mesnoj industriji sve rade velike koorporacije. Često se dogodi da stočar započne ciklus proizvodnje, a ne zna po kojoj cijeni će biti otkup”, navodi Salitra istaknuvši kako su afrička svinjska kuga i pandemija koronavirusa poremetile proizvodnju i prodaju mesa. 

Zalažu se za dobrobit životinja 

Važno je naglasiti, kako poljski stočari veliku pažnju pridodaju dobrobiti životinja i zaštiti okoliša. Zygmunt Stromski primjer je takvog poljoprivrednika koji uz pomoć supruge i sinova drži 200.000 brojlera, a godišnje proizvede 2,5 milijuna kilograma mesa. 

Na svojoj farmi ugradio je ventilaciju i filtere koji pročišćuju zrak, a zadnja investicija bila je podno grijanje. Idući korak mu je, pojasnio je, iskoristiti otpad od životinjskog izmeta za proizvodnju toplinske energije. 

“Posljednjih godina izuzetno puno se ulaže u modernizaciju farmi i dobrobit životinja što je skupa investicija, ali se u konačnici isplati. Stalno se borimo s tržištem, a zbog korona krize smo imali pad proizvodnje i ogromne viškove jer je potrošnja posebice u turizmu snažno pala”, rekao je Stromski. 

Osim u stočarstvu, ova država veliki je proizvođač i ratarskih kultura, a najvažniji usjevi su žitarice, od kojih su najveći prinosi raži, pšenice, ječma i zobi. Ostale glavne kulture su krumpir, šećerna repa, krmne kulture, lan, hmelj i duhan. 

Poljoprivrednici sumnjičavi prema ZPP-u

Kao i ostale zemlje članice Europske unije, Poljska se priprema za novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027 čiji je prvobitni prijedlog Nacrta plana izazvao burne reakcije među poljoprivrednicima uglavnom zbog neadekvatnosti iznosa financijskih sredstava predviđenih proračunom u odnosu na krajnje ambiciozne ciljeve ZPP-a. 

Za njihovu provedbu, smatraju, bit će potrebni visoki financijski izdaci, što si ne može priuštiti velik dio farmi, a što u konačnici može rezultirati značajnim smanjenjem proizvodnog potencijala, a time i prijetnjom osiguranju prehrambene sigurnosti.

Poljska planira zabraniti klanje životinja po vjerskim pravilima

Također, jedna od brojnih primjedbi vezana je i za cvjetne trake koje se ponajviše koriste u ratarskoj proizvodnji, a za koje u novom nacrtu nije određena minimalna i maksimalna površina kao ni visina potpore. Također, nejasno je mora li se cijela parcela staviti u trake ili može samo dio. 

Što se tiče obveznih instrumenata za upravljanje rizikom, poljoprivrednici su predložili, pored osiguranja, uvođenje instrumenata za stabilizaciju dohotka kako bi se pokrili gubici koji su rezultat pada tržišnih cijena ispod referentne cijene koju je odredila vlada ili onih nastali zbog vremenskih neprilika. 

Druga, poboljšana verzija trebala bi biti predstavljena javnosti u drugoj polovici lipnja 2021.

"Imamo sreće da živimo u razvijenom dijelu svijeta, ali moramo biti svjesni ako EU želi i dalje proizvoditi vrhunske proizvode po konkurentnim cijenama uz visoke standarde dobrobiti životinja ili stroge ekološke zakone, da će takvi proizvodi biti skuplji jer ćemo u suprotnom imati negativni trend propadanja malih poljoprivrednika“, napomenuo je Wiktor Szmulewicz, predsjednik poljske poljoprivredne komore poručivši kako iako još igramo po starim pravilima ZPP-a, moramo se početi pripremati za nova i usmjeriti se više na ekološku poljoprivredu i zaštitu okolišu.