Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Alergije
  • 07.05.2022. 18:00

Kako se poljoprivrednici mogu zaštititi od alergije na pelud?

Izbjegavati boravak na otvorenom ne mogu. No, ipak je nekoliko mjera koje će olakšati tegobe onih koji su alergični

Foto: Depositphotos/Stockr_Verbaska
  • 109
  • 25
  • 0

Znamo da je poljoprivreda fabrika na otvorenom, a onda bi se i za poljoprivrednika moglo reći da je radnik koji je većinu svoga vremena provede na otvorenom i to ne samo osam sati dnevno - u sezoni je to često puno, puno više. 

Za to su vrijeme izloženi vremenskim (ne)prilikama pa i alergenima koji su prisutni u zraku. 

Znamo da su alergije sve veći i sve češći zdravstveni problem koji ne štedi nikoga, a posebno negativan utjecaj ostavlja na onima koji svoje poslove obavljaju vani. 

Dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar kaže kako mnogi griješe misleći da sezona peludnih alergija započinje u proljeće. "To je potpuno krivo jer su peludni alergeni u zraku u kontinentalnom području prisutni već početkom januara kada počinje polinirati visokoalergena pelud lijeske i johe, a traje do pojave prvih mrazeva i magli. Na mediteranskom obalnom području, nažalost, traje tokom cijele godine", komentira dodajući da se zna desiti da 12. mjesec bude iznimno topao, s temperaturnim ekstremima pa se pelud tog drveća pojavi već tada. 

Poljoprivrednik je većinu vremena na otvorenom (Foto: Depositphotos/ilixe48)

"Ušli smo u peti mjesec i upravo je završila polinacija visokoalergene peludi breze. Ove godine, gledajući brezu, imali smo uistinu i ekstrema. Zabilježene su i vršne vrijednosti", otkriva te pojašnjava kako je sve ranije vrijeme polinacije određene peludi jako dobar pokazatelj klimatskih promjena. Tada je i sama ekspozicija, izloženost određenom alergičaru sve duža. 

"Sada počinje polinirati visokoalergena pelud trava što će nažalost trajati sve do 9. mjeseca. Počela je nicati i ambrozija koja će u kontinentalnom dijelu polinirati krajem sedmog, početkom osmog mjeseca i trajati sve do 10. mjeseca kada općenito završava polinacija peludi prisutne na kontinentu". Stjepanović ističe da pored breze ambrozija ima pelud koja uzrokuje najviše problema. 

Kako prepoznati simptome?

Uvijek ima onih kojima će ova godina biti prvi puta da će uočiti simptome alergije. Zato je važno kako ih prepoznati. Naša sagovornica kaže da ukoliko postoji dijagnoza unutar uže obitelji, veća je mogućnost razvoja kod djece. Ako se simptomi javljaju učestalo, svake godine u istom vremenskom periodu, u proljeće, ljeto ili jesen, možemo pretpostaviti da se radi o ovoj reakciji. 

"U slučaju da simptomi traju duže od dvije sedmice, a vezano uz spomenuti period, treba se sumnjati na alergiju", poručuje. 

Dakle, ako vas iritantno svrbe nos i oči, a što je simptom koji se kod prehlade ne javlja, možete posumnjati na ovaj zdravstveni problem. Također, kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne dolazi do olakšanje kao kod infektivnog. No, dr. Stjepanović naglašava da se svakako treba javiti ljekaru opće prakse koji će nas dalje uputititi na alergološka testiranja ili prepisati kakav medikament koji će olakšati tegobe. 

Osim toga, postoji i niz preporuka kako se zaštititi od peludi. 

Mjere zaštite od peludi

Prva je da se za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku, a na koju je netko alergičan, izbjegava boravak i provođenje fizičkih aktivnosti u području bujne vegetacije visoke koncentracije peludi u zraku. "Naravno, to poljoprivrednicima nije opcija. Oni moraju pristupiti faktoru zaštite očiju, staviti naočale, maske na usta, barem taj period. Također, staviti šilt kapu i ukoliko su stari alergičari, uzeti preventivno terapiju koja je propisana od strane liječnika", poručuje naša sagovornica. 

Uskoro počinje polinirati trava (Foto: Depositphotos/ahavelaar)

Osim toga, treba izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće na zraku u tom periodu, prostorije provjetravati kratko ili čak izbjegavati prozračivanje. Ako planiramo zračiti, napraviti to za vrijeme obilnije kiše jer samo takva privremeno može smanjiti visoke koncentracije. Kada god se može, boraviti u zatvorenom, klimatiziranom prostoru. Nakon dolaska kući, bilo s polja ili općenito izvana, oprati ruke, otuširati se, oprati kosu, presvući se. Ako imate kućne ljubimce koji borave vani, valjalo bi i njih iščetkati, najbolje otuširati prije ulaska u stambene prostore. Također je važno sve vrijeme se informirati o koncentraciji peludnih alergena, što možete provjeriti na Peludnoj prognozi

Što su križne reakcije?

Također, treba obratiti pažnju na križne reakcije. Naime, pojačanje simptoma alergijske reakcije na pelud određene biljke može biti prouzročeno križnim reakcijama između peluda kao okolišnoga alergena i alergena određene hrane biljnoga porijekla.

Tako oni koji su alergični na brezu mogu imati jače simptome ako konzumiraju grah, trešnje ili orah. 

U tablici je prikazana moguća križna reaktivnost kod osoba osjetljivih na određenu pelud i hranu biljnog porijekla zbog posjedovanja sličnih alergena. (Izvor: Pliva zdravlje)

Tip peluda

Križna reaktivnost

breza

pelud ostalih biljnih vrsta: joha, lijeska, grab, hrast, pitomi kesten, bukva, ambrozija, jasen, pelin, trave

povrće: grah, mrkva, celer, zeleni papar, grašak, krumpir, pastrnjak, čili, paprika, soja, rajčica

voće: jabuka, marelica, višnja, trešnja, kivi, nektarina, kruška, šljiva, breskva, jagoda, smokva (još se istražuje), liči (japanska trešnja), mango, banana, naranča

začini: bosiljak, kopar, korijandar, anis, komorač, pelin, mažuran, origano, papar, timijan

orašasti plodovi: lješnjaci, kikiriki, badem, orah, kesten

ostalo: sjemenke suncokreta

lijeska

pelud ostalih biljnih vrsta: breza, joha, grab, bukva, jasen, maslina, kalina, jorgovan

povrće: grah, mrkva, celer, zeleni papar, grašak, krumpir, pastrnjak, čili, paprika, soja, rajčica

voće: jabuka, marelica, višnja, trešnja, kivi, nektarina, kruška, šljiva, breskva, jagoda, smokva (još se istražuje), liči (japanska trešnja), mango, banana, naranča

joha

pelud ostalih biljnih vrsta: breza, lijeska, grab, hrast, pitomi kesten, bukva, ambrozija, maslina, pelin, trave (ljulj, livadna mačica)

povrće: grah, mrkva, celer, zeleni papar, grašak, krumpir, pastrnjak, čili, paprika, soja, rajčica

voće: jabuka, marelica, višnja, trešnja, kivi, nektarina, kruška, šljiva, breskva, jagoda, smokva (još se istražuje), liči (japanska trešnja), mango, banana, naranča

orašasti plodovi: lješnjaci

maslina

pelud ostalih biljnih vrsta: jasen, kalina, jorgovan, jasmin, forzicija, bor, čempres, trave, pelin, ruska maslina

povrće: krumpir

voće: kivi, breskva, rajčica

ostalo: lateks materijali

trave

pelud ostalih biljnih vrsta: raž, zob, pšenica, kukuruz, ječam, riža

povrće: grašak, celer, mrkva

voće: naranča, kivi, dinja, lubenica, smokva (još se istražuje), jabuka, rajčica

ambrozija

pelud ostalih biljnih vrsta: pelin, maslačak, zlatošipka, suncokret, trave, breza

povrće: krastavac, tikvice, artičoka

voće: dinja, lubenica, banana, mango

ostalo: ehinacea, čaj od kamilice, čaj od hibiskusa, sjemenke suncokreta

pelin

pelud ostalih biljnih vrsta: ambrozija, zlatošipka, breza

povrće: mrkva, celer, salata, češnjak, luk, cvjetača, kupus, peršin, poriluk

voće: jabuka, kruška, šljiva, breskva, kivi, mango, banana, dinja, lubenica, rajčica

začini: anis, curry, papar, kopar, kim, korijander

orašasti plodovi: lješnjaci, pistacija, orasi, kikiriki

ostalo: med, suncokretovo ulje, kamilica, ekstrakt sjemenki maka

Crkvina

pelud ostalih biljnih vrsta: breza, trave, borovica, maslina, jasen, pelin, ricinus

orašasti plodovi: pistacija

Pelud nam dolazi čak iz Skandinavije

Stjepanović ističe kako osim lokalne peludi, imamo i one koje nam dolaze iz udaljenijih krajeva zračnim masama. "Nemamo samo našu brezu, pelud čak dolazi iz skandinavskih zemalja, a osim ambrozije koju imamo lokalno, pelud dolazi preko panonske nizine, Mađarske, Srbije. Istočni dio Hrvatske gdje je poljoprivreda najrazvijenija, ima najviše problema s tom biljkom zbog blizine Mađarske i Srbije."

Zaključuje da su u ruralnim područjima alergijske reakcije za razliku od urbanih nešto manje intenzivne zbog onečišćenja zraka koje je prisutno u urbanim, iako se možda radi o istoj koncentraciji peludnih alergena u zraku. Naime, onečišećenje zraka doprinosi jačoj reakciji što je usamljena olakotna okolnost za one koji žive i rade na selu.


Tagovi

Alergija Poljoprivreda Rad na otvorenom Alergija na ambroziju Alergija na brezu Tegobe poljoprivrednika Križna rekacija


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

18

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 11

Katastrofu, propast ćemo! 61,1%

Glasova: 5

Prosperitet, bit će nam bolje 27,8%

Glasova: 1

Sve će biti isto 5,6%

Glasova: 1

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,6%

Pregled ankete

Pregled ankete