Jesenska sovica: Invazivna štetočina pred vratima Evrope

Najinvazivnija svjetska štetočina jesenska sovica (Spodoptera frugiperda) sve više se širi i uništava milijarde dolara vrijedne usjeve. Najviše su ugroženi usjevi kukuruza i drugih žitarica, ali i povrće, voće i drugo bilje.

Izvršni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Qu Dongyu je rekao da se radi o štetočini koja ne poznaje granice i koja se munjevito širi zauzimajući sve veće svjetske površine. Odobreno je produženje vremenskog okvira za Globalnu akciju do kraja 2023. godine uz proširenje aktivnosti.

U 2016. godini je prijavljeno prisustvo sovice u šest afričkih zemalja. Kako se brzo proširila govori podatak da je 78 zemalja Afrike, Bliskog istoka, Azije i Pacifika prijavilo prisustvo i štete.

Procijenjeno je da samo u Africi larve jesenje sovice naprave štetu u visini do 9,4 milijarde dolara zbog gubitak prinosa.

Rezultat toga je povećanje upotrebe pesticida i smanjenje uroda, odnosno hrane. Ugroženo je zdravlje ljudi i prirodne sredine. Kako bi dali odgovor na situaciju "FAO Global Action for Fall Armyworm Control"koordinira sveobuhvatne mjere širom Afrike, Bliskog istoka i Azije. Uspostavljen je mehanizam koordinacije od svjetskog niva do poljoprivrednika, testirani su mehanizmi integralne zaštite u osam geo zona, a stvoreni su hibridi kukuruza koji pokazuju otpornost na ovog insekta.

FAO je u decembru 2019. pokrenuo Globalnu akciju za suzbijanje jesenjih sovice (2019.-2022.) kao brz odgovor na invazivno širenje.

Obučeno je preko 140.000 terenskih radnika i poljoprivrednika u Africi kako bi se mogli uključiti u mjere zaštite usjeva.

Kakvi su rezultati preduzetih mjera?

Prema izvještajima, provođenje mjera obećavaju dobre rezultate. Zahvaljujući njihovoj realizaciji u Burkini Faso se navodi da su gubici prinosa uzrokovani sovicama konstantno na ili ispod pet posto od 2020. godine. Efikasnost biopesticida i biološke kontrole su do 90 posto.

Provođenje mjera je nailazilo na brojne probleme kao što su pandemija i nemogućnost okupljanja i obuke poljoprivrednika i stručnjaka, neujednačeno provođenje u državama, a upotreba opasnih pesticida i dalje je aktuelna.

Karakteristike jesenske sovice

Štetočina pripada porodici sovica Noctuidae. Vodi porijeklo iz tropskog i suptropskog područja Amerike. Štete pričinjavaju gusjenice koje se hrane na listovima biljaka. Hrane se na preko 80 biljnih vrsta, a kukuruz je na prvom mjestu ishrane. Od njih stradaju i paradajz, luk, grah, batat, lucerka, kupusnjače, jabuka, jagoda, narandže, breskve, proso, sirak, duvan, hrizanteme, pelargonije i brojne druge vrste. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje. Osim na listovima, larve se hrane i na klipu kukuruza što djeluje na kvalitet zrna i smanjuje prinos. Larve se ubušuju u plodove paradajza i drugog povrća.

Ima više generacija godišnje. Životni ciklus u toku ljeta traje mjesec dana, a razvoj proljetnih i jesenjih može trajati i do dva mjeseca. Podnose temperature između 15 i 35ºC, a optimalna je od 20 do 30ºC. Odrasle jedinke jesenske sovice odlični su i izdržljivi letači. Mogu noću da prelete i do 100 km.

Do sada je spriječen ulazak karantinske štetočine putem robnih pošiljki. Veliki problem je što se brzo širi i zabilježen je u Egiptu (2019.) i Izraelu (2020.) što predstavlja veliki izazov da se spriječi dolazak ovog opasnog insekta na područje Evrope.