Svaku vrstu koja je strana za određen ekosistem i negativno djeluje na njega i njegovu bioraznolikost, zdravlje biljaka, životinja i ljudi smatramo invazivnom
Direktna prijetnja bioraznolikosti na globalnom nivou je pojava invazivnih vrsta. Povećan transport, trgovina i putovanja doprinose širenju mnogobrojnih organizama. Migraciju ljudi i roba prati i migracija biljaka, životinja, gljivica, bakterija, nematoda i virusa, a posljednji i najveći dokaz za to je SARS-CoV-2.
Svaku vrstu koja je strana za određen ekosistem i negativno djeluje na njega i njegovu bioraznolikost, zdravlje biljaka, životinja i ljudi smatramo invazivnom. One se s domaćim bore za prostor, hranu, vodu, svjetlost, često izazivaju bolesti i ekonomsku štetu. Veoma su opasne za područja koja su izolovana i imaju specifične ekosisteme. Takav slučaj je sa ostrvima, močvarama, visokim planinskim staništima.
Najvažnije invazivne vrste koje treba spomenuti su: plamenjača krompira, drozofila te palmerov lisičji rep, navodi Agrarheute.
Plamenjaču krompira izaziva gljivica koja je u Evropu dospjela iz Amerike. Ona je primjer kako jedna invazivna vrsta može snažno utjecati na ljudsku istoriju i migracije stanovništva. Krompir je sredinom 19. vijeka postao glavna hrana stanovništva u Irskoj, a pojava plamenjače dovela je do pojave propadanja usjeva i velike gladi. To je rezultiralo masovnim iseljavanjem Iraca u SAD.
Plamenjača krompira - simptomi i preventivne, hemijske i eko mjere zaštite
Ova gljivica predstavlja ograničavajući faktor u proizvodnji tog povrća i svake godine se moraju sprovoditi mjere zaštite kako bi se osigurao urod.
Octena mušica ploda ili azijska voćna mušica Drosophila suzuki (naslovna fotografija, op.ur.) postala je najvažnija štetočina voća i vinove loze. Potiče iz Japana. Za razliku od ostalih drozofila ona napada nezrele plodove, izgriza ih i polaže jaja u rane. U Trentinu je uništila do 90 posto uroda stonog grožđa. U Istri se pojavila 2010. godine, a 2011. se proširila na Austriju, Njemačku i Švicarsku. Može da ima 15 generacija godišnje, a jedna ženka polaže do 300 jaja. Aktivira se na temperaturi iznad 10ºC.
Prepoznajte opasnu sirćetnu mušicu i suzbijte je na vrijeme!
U nekim regijama USA veliki problem je postala korovska biljka Palmerov lisičji rep ili Palmerov amarant. On vodi porijeklo iz južnih područja, ali se zahvaljujući klimatskim promjenama sve više širi na sjever i istok USA. Smatra se najopasnijim korovom kukuruza, pamuka i soje. Prinose kukuruza može da smanji do 80 posto. Dodatni problem je što se ova biljna vrsta brzo prilagođava herbicidima tako da oni postaju neuspješni.
Brojne vrste polako osvajaju Evropu potiskujući autohtonu floru i faunu, izazivajući ekonomsku štetu i narušavaju zdravlje ljudi. Za neke vrste smo i zaboravili da su invazivne, jer su toliko prisutne da ih većina ljudi ne prepoznaje kao strance u evropskom biosistemu. Takav slučaj je s ambrozijom, pajasenom, japanskim dvornikom, krompirovom zlaticom, ali i s već spomenutom plamenjačom krompira, plamenjačom krastavca, kukuruznom zlaticom, filokserom.
Ambrozija je stigla sa sjemenom pšenice poslije drugog svjetskog rata. Njeno sjeme ostaje aktivno u zemlji 40 godina. Veoma je veliki problem u Mađarskoj koja je prijavila 500 miliona eura štete od ove biljke. Osim ekonomske štete ona je i veoma jak alergen.
Do osamdesetih godina prošlog vijeka plamenjača krastavca nije zabilježena na području bivše Jugoslavije, ali s razvojem plasteničke proizvodnje ovo oboljenje je postalo uobičajeno i svake godine se javlja. Španski puž je dospio s povrćem i presadnicama. Postao je opasna štetočina i noćna mora mnogih uzgajivača biljaka.
Prema pravilu biologa, od 100 novih vrsta samo deset će preživjeti i razmnožavati se, a samo jedna će uzrokovati štetne posljedice.
Na nivou Evropske unije postoji informaciona mreža stranih i invazivnih vrsta EASIN koja sadrži podatke preko 14.000 stranih vrsta u Evropi od kojih je do 15 posto invazivno i predstavlja prijetnju po živi svijet ovog kontinenta. Evropski sistem obavještavanja o invazivnim vrstama (IAS) omogućava blagovremeno obavještavanje u skladu s Uredbom EU 1143/2014.
Postoji mogućnost da građani učestvuju u procesu zaštite i prijave invazivne vrste putem aplikacije na mobilnim telefonima Invasive Alien Species Europe
Korištena druga fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.
Tagovi
Autorica
