Grad ponovo uništo usjeve - šteta je preko milion KM!

Nepredvidive vremenske prilike nešto je sa čime se svaki poljoprivrednik suočava. Protiv obilne kiše, poplava, suša, olujnih vjetrova, snijega, grada, mraza, farmeri se ne mogu boriti niti ih mogu spriječiti i zbog toga poljoprivreda poslije takvih nepogoda zbraja vrlo često i milionske štete na širim područjima.

Jedno takvo nevrijeme nedavno je zadesilo i opštinu Milići, ostavljajući za sobom veliku štetu u zasadima maline, koja iznosi oko 760 hiljada KM dok je na ostalim usjevima nešto manja, tačnije procjenjena je na 120.000 KM, a putnoj infrastrukturi pričinjeni su gubici oko 150.000 KM. 

Načelnik ove lokalne samouprave, Marko Savić, napomenuo je da su i individualni stambeni objekti pogođeni gradom i pretrpili su štetu, mada nešto manjeg intenziteta, navodi Srna.

Jako nevrijeme juče u Kaknju zaustavilo saobraćaj

Prema njegovim riječima, nakon što se dogodila ova nepogoda, formirane su komisije kako bi se procijenila i zabilježila nastala materijalna šteta. 

"Imamo i dvije linije putem kojih ljudi mogu prijaviti oštećenja, koja su evidentirana u poljoprivrednoj proizvodnji i na infrastrukturi. Ukupni gubici uzrokovani gradom su oko 1,1 milion KM", naveo je Savić, dodajući da je preko 100 gazdinstava prijavilo samo uništene malinjake, a gdje su ostale stradale kulture ?!

Takođe je rečeno da će se informacije o šteti proslijediti i ministarstvu poljoprivrede i da su očekivanja da će se nadoknaditi bar dio gubitaka koji su poljoprivrednici pretrpjeli, prije svega kada su u pitanju komercijalni zasadi, konkretno malinjaci. 

Pomoć od Ministarstva poljoprivrede ?

Savić smatra da postoje razni vidovi na osnovu kojih se mogu zaštiti usjevi, ali i druga imovina. 

"Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede subvencionira 50 odsto proizvođače osiguranjem na zaštiti njihovih usjeva, 30 procenata se izdvaja za podsticanje projekta u poljoprivredi kada je riječ o zasadima, među koje je uključena i protivgradna mreža", pojasnio je načelnik ove opštine, napominjući da su to neki od načina prevencije da do štete ne dođe.

Naglasio je da ni protivgradna zaštita nije apsolutna garancija da će se grad izbjeći. Kako je rekao, protivgradna preventiva pruža zaštitu 40 do 60 odsto, a ostatak se nadoknadi ili izgradnjom sistema protivgradne mreže ili putem osiguranja zasada.

Grad veličine teniske loptice nanio ogromne štete visočkim poljoprivrednicima

Podsetimo, početkom mjeseca slično nevrijeme pogodilo je i visočke farmere. Štetu su pretrpjeli proizvođači sa takozvanog bučko - kralupskog kraja, Grada Visoko, a najviše su bila pogođena naselja Zbilje, Podtušnjići i Gorani. Povrće i usjevi na otvorenom polju apsolutno nisu imali nikakve šanse da ostanu neoštećeni, naprotiv, u cjelosti su uništeni ili polomljeni.

Najveće površine koje su nastradale su zasadi pšenice, silažnog kukuruza, paradajz, paprika, kupus i krastavac. Na tom, ali i širem prostoru ne postoje protivgradni sistemi sa raketama za razbijanje oblaka jer nikada kao do unazad par godina, grad nije bio česta pojava od koje su ljudi u strahu strepili.

Očito da je promjena klime ta koja bi i u idućem razdoblju mogla rezultirati ovako apokaliptičkoj nepogodi.