Presuda je rezultat tužbe kojom su francuski poljoprivredni sindikat i osam udruženja zatražili od suda da naloži premijeru poduzimanje svih potrebnih mjera radi uspostavljanja moratorija na biljne sorte otporne na herbicide i dobivene mutagenezom.
Evropski sud pravde svojom je presudom od 25. jula potvrdio kako su kulture dobivene tehnikom uzgoja mutagenezom i promjenama gena (gene editing) genetski modificirani organizmi (GMO) i time podložne zakonima koji ograničavaju uporabu genetski modificiranih organizama.
Sud se tako nije složio s biotehnološkom industrijom koja je tvrdila da je velik dio mutageneze ili pak namjernih promjena gena neznatno drugačiji od mutageneze koja se javlja prirodno ili je inducirana zračenjem, stoji u priopćenju Suda.
"Sud je potvrdio da su mutageneza i namjerne promjene gena genetski inženjering i da ih stoga treba regulirati GMO Direktivom. Kontroverzna nova generacija genetskog inženjeringa mora biti podložna sigurnosnim provjerama EU i označavanja. Nove tehnike genetskih modifikacija biljnih i životinjskih stanica moraju proći sigurnosnu provjeru njihovog utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i već postojeći GMO-i", naglasila Marijana Petir, zastupnica u Evropskom parlamentu.
Sud napominje i da su iz ove odluke izuzeti organizmi dobiveni mutagenezom koji su konvencionalno bili korišteni u brojnim aplikacijama i imaju "dugi sigurnosni zapis" (long safety record). No, naglašavaju kako ih države članice mogu slobodno podvrgnuti odredbama utvrđenima Direktivom ili mogu i drugačije regulirati u skladu s pravom EU-a.
Presuda je, pojašnjavaju, rezultat tužbe od 12. marata 2015. kojom su tužitelji u glavnom postupku, francuski poljoprivredni sindikat i osam udruženja čiji je cilj zaštita okoliša i distribucija informacija o opasnostima od GMO-a, zatražili od suda da poništi premijerovu odluku o odbijanju njihova zahtjeva te da naloži premijeru poduzimanje svih potrebnih mjera radi uspostavljanja moratorija na biljne sorte otporne na herbicide i dobivene mutagenezom.
Iz Ureda Marijane Petir podsjećaju kako su zalaganje i aktivnosti M. Petir tijekom 10 godina rezultirale da su se sve županije u Hrvatskoj proglasile GMO free i zabranile sjetvu GMO sjemena, pa i u pokusne svrhe.
Hrvatska je tako postala jedinstvena upravo po svom GMO free statusu i primjer je mnogim drugim državama. Ovo je pitanje podigla i na EU razinu te je predložila formiranje Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a. Inicijativu Marijane Petir supotpisala su 34 zastupnika Evropskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske te ju je uputila čelnicima EU kao i Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije i Mađarske. Inicijativu je uputila kao poticaj za usvajanje prikladne regulative koja će jamčiti pravo država članica i njihovih regija da se proglase slobodnima od GMO-a te ih je pozvala da se u okviru svojih ovlasti zauzmu za njezino donošenje.
Tagovi
Autorica
