EU nije žitnica nego globalna trgovina mješovitom robom koja jede svijet

Uprkos tome što je najveći svjetski izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ekonomskom smislu, EU ima značajan trgovinski deficit kada se mjeri ono što je stvarno važno u nutritivnom smislu, kao što su kalorije i proteini, pokazuje najnoviji izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Ističu kako ova zajednica troši više od svog poštenog udjela te da je trenutni visok nivo proizvodnje hrane moguć samo zahvaljujući velikom uvozu resursa.

Rat kao opravdanje

Naglašavaju da se, i kada je riječ o ratu u Ukrajini, moraju poduzeti hitne mjere kako bi se spriječila globalna nestašica hrane, ali i to da se ova situacija koristi kao opravdanje za razvodnjavanje ekoloških standarda EU-a argumentima koji su, samo ponavljanje dugotrajne pogrešne priče da Evropa "hrani svijet" te da njihov izvještaj pokazuje da je to mit, navode u saopćenju. 

Rat je izgovor? Timmermans kritikuje širenje straha o nestašici hrane

Uvoz hrane u EU i domaća proizvodnja u osnovi su neodrživi ​​jer nagrizaju prirodne resurse, pokreću globalno krčenje šuma i iscrpljuju zalihe ribe širom svijeta, pokazuju njihovi podaci. Čak 40 posto hrane proizvedene u EU bude bačeno što je rasipnost koja ima ogromnu cijenu za našu klimu i biološku raznolikost.

"Pokušaj povećanja proizvodnje hrane u EU kao odgovor na tekuću globalnu krizu, kao što su sugerirale neke političke i lobističke skupine, vjerojatno bi samo pogoršao ove probleme. Umjesto toga, preusmjeravanje naše potrošnje može dati veći doprinos prehrambenoj sigurnosti i smanjiti utjecaje prehrambenog sistema EU-a", poručuju.

Jedemo svijet

"Umjesto svjetske žitnice, EU je zapravo vrhunska svjetska trgovina mješovitom robom, koja izvozi proizvode namijenjene prvenstveno bogatijim potrošačima", izjavio je Jabier Ruiz, viši službenik za prehrambenu politiku i poljoprivredu u Uredu za evropsku politiku WWF-a i glavni autor izvještaja dodajući da se visoki nivoi proizvodnje postižu neodrživim inputima, uvozom i rasipničkim korištenjem zemljišta. 

"EU trgovina mješovitom robom toliko poskupljuje račune potreba društva i okoliša da praktički jedemo svijet", zaključio je Ruiz. 

Potrošači žele promjene

Sedam je glavnih tačaka koje potkrjepljuju ovakve stavove u WWF-u:

1. EU-ov model trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima vrti se oko uvoza sirovih proizvoda niske vrijednosti kao što su kakao, voće i soja te izvoza visokovrijednih kao što su vino i čokolada što je pozitivan doprinos privredi EU-a, ali ne nužno i globalnim zalihama hrane.
2. Mnoge poljoprivredno-prehrambene robe uvezene u EU proizvode se na račun miliona hektara šuma i drugih prirodnih ekosistema čime se potiču klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i društvene nepravde. Ona je drugi najveći uvoznik proizvoda povezanih s krčenjem tropskih šuma, a novi zakon o kojem se trenutno raspravlja u Evropskom parlamentu i Vijeću za okoliš, prilika je da se ovo uništavanje zaustavi.
3. Uvozi gotovo dvostruko više morskih plodova nego što ih proizvodi, a dio njih dolazi iz tropskih regija u kojima se lokalne zajednice oslanjaju na riblje zalihe zbog proteina, ali se suočavaju s opadanjem ulova zbog prekomjernog izlova i klimatskih promjena.
4. Proizvodi više životinjskih proizvoda nego što je preporučeno za zdravlje. Za održavanje ovog prevelikog stočarskog sektora potrebno je više od polovine žitarica koje se uzgajaju, zbog čega uvozi ogromne količine soje i druge hrane za stoku. Proizvodnja usjeva za hranu za životinje ili gorivo je potpuno neučinkovita te povećava utjecaj poljoprivrede i hrane na biološku raznolikost, zdravlje tla i klimu.
5. U njoj se bacaju ogromne količine hrane svake godine, a procjenjuje se na čak 173 kg hrane po osobi. Iako postoji sve veća želja za rješavanjem rasipanja na maloprodajnom i potrošačkom nivou, njen gubitak na farmama se često zanemaruje. Naime, procjenjuje se da se čak 15 posto ukupne proizvodnje hrane gubi svake godine tokom ili nakon žetve.
6. Potrošači EU-a žele promjene. Istraživanja pokazuju da tri od pet Evropljana žele jesti održivije, a troje od četiri žele da zakonodavstvo osigura da svi proizvodi koji se prodaju ne dovode do gubitka biološke raznolikosti.
7. Preduzeća koja se bave hranom su sve više okrenuta prirodnijoj proizvodnji, regenerativnoj poljoprivredi i višim standardima dobrobiti životinja. Danas se 350.000 proizvođača bavi ekološkom proizvodnjom na oko 14,6 miliona  hektara zemlje u EU-u i Velikoj Britaniji, što je 8,1 posto ukupne poljoprivredne površine, a vrijednost tržišta takve hrane u EU-u se udvostručilo od 2010. godine.

Izvještaj u cijelosti preuzmite u dokumentu ispod teksta.