Država bogata vodom, a prinosi padaju zbog suše - kako do održivog rješenja?

Koliko su koncepti pametne, precizne ili digitalne poljoprivrede već prisutni na našim prostorima, ali i koliko su jednostavno primjenjivi i lako dostupni? Pitanja su ovo na koja se, pored ostalog, pokušao naći odgovor na radionici održanoj u sklopu projekta Promoting Smart Agricultural Water Management in Bosnia and Herzegovina (SMARTWATER), na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.

Proizvođači su potvrdili da su svjesni značaja navodnjavanja u postizanju stabilnih i visokih prinosa kvalitetnih proizvoda. Ipak, nisu uvijek spremni da snose troškove upravljanja tim sistemima. U budućnosti će biti potrebno kreirati modele upravljanja velikim sistemima navodnjavanja, sa određenim stepenom podjele odgovornosti.

"Zajednički treba raditi na jačanju kapaciteta za prikupljanje podataka, bilo da je riječ o hidrološkim, agro-meteorološkim stanicama ili drugim uređajima, pri čemu fokus treba da bude na umrežavanju i objedinjavanju rada tih stanica kako bi se omogućilo sagledavanje stanja na terenu u realnom vremenu", kazao je doc. dr Alen Mujčinović, moderator radionice.

Kreiranje modela 

Kreiranje bilo kakvog optimizacijskom modela, ali i javnih politika nemoguće je bez ovih inputa, a administrativne barijere se mogu i moraju prevazići.

"SMARTWATER projekat je jedan od kanala kroz koji će, naročito mladi ljudi imati priliku da se uvjere da poljoprivreda može biti unosan posao. Prikupljene su opsežne informacije koje će pomoći u davanju prijedloga kako definisati finalni output koji se tiče strategije u upravljanju vodnim resursima, dodao je Mujčinović.

Cilj je dati preporuke donosiocima odluka da ovi elementi budu ugrađeni ili promišljeni u svim relevantnim strategijama kao što su strategije za poljoprivredu, ruralni razvoj, upravljanje vodama i druge. Ovaj projekat traje već godinu i po dana, a još toliko vremena preostaje do kraja njegove realizacije. Koordinator je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci (UNI-BL), a partneri su Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu (UNSA), Univerzitet u Lisabonu (ISA), Španski nacionalni istraživački savjet (CSIC), Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije Bari (CIHEAM-IAMB) i jedna talijanska IT kompanija (SYSMAN P&S).

"U okviru projekta planirana je realizacija ukupno tri radionice s korisnicima i donosiocima odluka u oblasni upravljanja vodnim resursima u poljoprivredi, kao i tri ljetne škole i napredna kursa za studente i mlade istraživače", kazao je koordinator projekta, prof. dr Mihajlo Marković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.

Rezultat projekta, između ostalog, treba da bude jedna sveobuhvatna studija sektora, ali i preporuke za donosioce odluka kako planirati sektorske strategije, odnosno na šta obratiti posebnu pažnju. Profesor Marković kaže da su konačni korisnici projekta farmeri "ali i nevladine organizacije, vladine institucije, savjetodavne službe, odnosno ukratko svi koji su na bilo kakav način vezani za pomenutu oblast".

Radionica u hibridnom modelu 

Kako bi se omogućio što veći broj učesnika, organizatori su se odlučili da ova radionica bude održana u hibridnom modelu. Prema tome, jedan dio njenih učesnika prisustvovao je uživo u sali, dok su se drugi na radinocu uključivali putem video linka.

Prvi dio, pored predstavljanja projekta i uvodnih obraćanja, uključivao je predavanja na temu savremenih rješenja u oblasti održivog upravljanja vodom u poljoprivredi koja su održali stručnjaci sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

O stanju, perspektivama i izazovima "pametne poljoprivrede" u korištenju inovativnih sistema u BiH govorio je doc. dr Sabrija Čadro, dok je prof. dr Jasmin Grahić održao predavanje o koristima koje farmeri mogu imati od primjene inovativnih rješenja upotrebe sistema za navodnjavanje. Prezentacije su završene diskusijom i pitanjima publike, a drugi dio radionice realiziran je u potpunosti uživo.

Savladati izazove    

Učesnici u nastavku radionice su bili predstavnici vladinih institucija, naučnih instituta, predstavnike nevladinog sektora, zadruge i farmere, a cilj svih njih bio je diskusija i identifikacija problema i izazova sa kojima se svako od uključenih aktera susreće kada je u pitanju navodnjavanje.

Oko 12 miliona hektara zemlje svake godine izgubimo zbog suše i dezertifikacije

"Ovu priliku smo iskoristili da se kroz diskusiju upoznamo i umrežimo sa svima onima koji se bave problematikom vode u poljoprivredi, a sve sa ciljem da bismo se bolje razumjeli i mogli zajedno raditi na rješavanju problema koji su pred nama. Pored ove radionice, u Sarajevu se uskoro održava i petodnevna ljetna škola čiji će učesnici imati priliku da od naših saradnika i međunarodnih partnera nauče nešto novo o konkretnim primjerima u oblasti održivog upravljanja vodama", objašnjava doc. dr Čadro.

Jasno je naglašeno koliko je značajno podizanje kapaciteta uposlenih na domaćim institucijama, ali i domaćih farmera kako bi se savladali izazovi vezani za korištenje vode u poljoprivredi budućnosti. U uslovima klimatskih promjena, globalnih kriza i raznih drugih pritiska na poljoprivredu, održivo upravljanje vodom je veoma značajan problem.

Inovativni pristupi

Doc. dr Jasmin Grahić tvrdi da se segmenti precizne poljoprivrede primjenjuju u Bosni i Hercegovini već neko vrijeme, a kao primjer navodi meteorološke stanice diljem zemlje.

"Cijene ovih, ali i drugih uređaja koji farmerima pomažu u donošenju odluka, danas su postale veoma prihvatljive. Dakle rješenja su dostupna poljoprivrednicima, lako ih je promjenjivati, ali je pitanje koliko naši proizvođači žele da se upuste u cijelu tu priču", pojašnjava.

Toplotni talas: Suša žanje evropske prinose

Tokom diskusije o implementaciji savremenih tenoloških pristupa u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, učesnici radionice su došlo do zaključka da bi trebalo definirati lokalitete i uspostaviti centre na kojima će se proizvođačima predstaviti svi benefiti savremenih tehnoloških pristupa. Očekuje se da će farmeri ozbiljnije razmatrati primjenu bilo kakvih noviteta u proizvodnom procesu tek nakon što vide da je time moguće ostvariti bolje rezultate.