Đenita Hadžiabdić jedna je od rijetkih Bosanki koja se posvetila patologiji biljaka, ali i na čiju je adresu stigla čestitka američkog predsjednika i prve dame SAD-a, Donalda i Melanie Trump.
Godine 1999. napušta Đenita Hadžiabdić rodni grad i Šumarski fakutlet na kojem je studirala hortikulturu i kao stipendista studij nastavlja na University of Tennessee.
Danonoćnim trudom i zalaganjem na pomenutom univerzitetu postala je veoma cijenjen naučnik i profesor. U njenoj biografiji, između ostalog je 35 objavljenih naučnih djela, više od milion i četiristotine hiljada američkih dolara u grantovima koje je dobila za razne istraživačke projekte, a ta istražiavanja su je odvela čak u Ghanu. Tako je krajem oktobra otputovala u Accru, glavni grad ove zapadnoafričke zemlje u kojoj je već radila na istraživanju biljke Cryptolepis sanguinolenta, a koja ima izuzetno dejstvo protiv malarije.
"Saradnja između fakulteta u Tennesseeju i University of Ghana počela je zbog biljke koja ima antimalarijska svojstva. U pitanju je autohtona endemična biljka čiji korijen sadrži ekstrakt cryptolepine. Taj korjen djeluje ljekovito protiv malarije, a koristi se tako što se prokuha i pije. Rečeno mi je da je napitak gorak, ali je vrlo popularan jer je malarija izrazito veliki problem zapadne Afrike. Zapravo, 70 posto svih prirodnih napitaka protiv malarije sadrži criptolepin.
U posljednje vrijeme ovaj prirodni lijek počele su korisiti i farmaceutske kompanije pa je tako i cijena te biljke počela da raste. Ljudi su doslovno počeli čupati kompletne biljke iz zemlje i tako uništavati cijelu populaciju. To je ovdje veliki problem", govori Hadžiabdić na početku razgovora za Agroklub.
Rješavanje ovog problema započela je njena kolegica iz Ghane, Naalamle Amisaaha. Njen prvi zadatak bio je da ustanovi količinu criptolepina u korijenu. Otkrila je da je 90 posto u korijenu i samo oko pet procenata u listu i oko pet procenata u stabljici. Pokušala je naći način kako da radi razmnožavanje biljke na ekonomičan način i te je otkrila efektivan sisitem koristeći kulturu tkiva koja zahtjeva sterilnu laboratoriju i uzgajanja u posebnim posudama.
"Kultura tkiva se koristi za razmnožavanje biljaka koje se teško uzgajaju koristeći tradicionalne metode, kao na primjer banane i orhideje. Međutim, bio joj je potreban neko ko će ustanoviti genetsku raznolikost tih biljaka. Oni za razmnožavanje žele koristti populacije u kojima je genetska raznovrsnost najveća. Pojednostavljeno, razmnožavanje između jedinki koje dolaze od istih roditelja (primjeri ljudi i životinja) stvara razne probleme uključujući deformacije i genetske bolesti koje su rijetke, ili ne postoje, u ostatku popuplacije.
Amisaaha pokušava iznaći način uzgoja ove biljke na plantažama, s obzirom da ona raste samo u divljinama. Zapravo, ta biljka je vrlo efikasna i protiv hepatitisa i protiv bolesti koje prenose krpelji, što je također rasprostranjeno u Sjedinjenim Američkim Državama. Navedena istraživanja su potvdila da ekstrakt cryptolepina, koji je glavni alkaloid ove biljke, ima kemoterapeutska svojstva protiv raka", pojašnjava Hadžiabdić.
Nakon prve posjete Ghani nastavila je raditi na studiji i apliciranju na različite grantove. Radila je u koordinaciji s USAID-om, od kojih je dobila finansijsku podršku da se prošle godine ponovo vrati i održi kurs za molekularnu biologiju za tehničare i menadžere istraživačkih laboratorija iz Ghane. Nakon toga, početkom 2018. godine u Accri je organizirala radionice na kojima je podučavala studente (magistre i doktorate) i profesore kako da napišu projekt i kako da apliciraju na različite grantove.
Za ovaj projekt dobila je finansijsku podršku Fulbrighta, prestižnog programa Vlade SAD-a za jačanje međunarodne saradnje u visokom obrazovanju.
"Dakle, ja sam ovdje došla kao Fulbright-ov naučnik (Fulbright Scholar), koji je jedan od vodećih programa za internacionalnu ramjenu profesora i studenata. Sponzorisan od strane Američke vlade, Fulbright program je dizajniran da uspostavi, razvije i održava međusobno razumjevanje između Amerike i drugih država. Kao Fulbright-ov naučnik ja predstavljam američku vladu, iako nisam ovdje zvanično kao predstavnik ambasade. Jedna od privilegija koju imam je da u svakom trenutku imam pristup ambasadi, njihovim resursima, programima, i svim postrojenjima koji se nalaze u zgradi ambasade. Također, imam odriješene ruke da radim sa studentima sve što mislim da je bitno za promociju Amerike i njenih vrijednosti. To je nešto što se jako cijeni i svi koji su ušli u program Fulbright Scholar dobili su čestitku Donalda i Melanie Trumpa u kojoj stoji da su ponosni na naš rad", ističe Hadžiabdić.
Inače, jedno od njenih najznačajnijih istraživanja jeste projekt za koji je vezana većina njenih grantova, a posvećen je biljnoj bolesti koja napada orah (Juglans nigra) koji je autohton u Sjedinjenim Američkim Državama. Thousand Cankers Disease, kako je zvana, je bolest koja je najprije zahvatila zapadni dio SAD-a, a krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih, gdje je veliki broj drveća umro. Imajući u vidu da je Californija broj jedan proizvođač oraha u Americi i da godišnja industrija tog oraha iznosi 560 biliona dolara samo u Americi, njegova bolest postala je ogroman problem.
"Orah je veoma traženo drvo zbog svoje tamne boje, izdržljivosti i visokog kvaliteta koji se koristi za proizvodnju namještaja, podova, vesla i mnogo drugih drvenih produkata. Ono se suočava s kompleksnim gljivičnim oboljenjem (Geosmithia morbida) koje se prenosi putem insekta (Pityophthorus juglandis) kroz floem drveta. Interesantno je da je ta gljivica (G. morbida) postala prvi patogen u toj grupi gljivica. Ostale gljivice u grupi Geosmithia žive u asocijaciji s tim insektima i ne predstavljaju problem, tj. nisu patogenične. To je vrlo interesantno s evolucionarne perspektive, dakle, šta se desilo u genima ove naše gljivice da ona postaje patogen koji moze da uništi drvo u roku od 3-5 godina.
Inače, taj patogen vrlo teško je izolovati iz drveta i uzgajati pod laboratorijskim uslovima. Ranije, trebalo nam je od tri do šest sedmica da potvrdimo da je gljivica prisutna. Koristeći molekularne metode uspjeli smo napraviti molekularnu identifikaciju tog patogena i sada za par sati možemo potvrditi da li imamo tu bolest ili nemamo. Detekcija je fantastična, brza i efektivna, ali i dalje radimo na tome da bude još ekonomičnija i pristupna laboratorijama koje imaju limitiranu opremu i kadar", govori Hadžiabdić.
Iako još uvijek ne postoji način da se ova bolest oraha preventira, molekularna detekcija koju su izumili izuzetno je važna da se širenje ove bolesti ograniči. Federalne i državne organizacije koriste njihove metode da potvrde da je bolest pristutna u određenim regijama, nakon čega se uspostavljaju državni karantini koji limitiraju ili zabranjuju izvoz ili uvoz drveta u neinficirane zone.
Na kraju, pitali smo Dženitu i da li joj se dopada život u Ghani, te kako provodi slobodno vrijeme.
"Ljudi u Ghani su vrlo neposredni, susretljivi i ljubazni. Nosim vrlo lijepo iskustvo, a što se tiče slobodnog vremena u Americi, uživam u putovanjima, hikingu i bikingu sa suprugom i prijateljima", navodi uspješna Sarajka koja je na univerzitetu u Tennesseeju magistrirala biljnu patologiju, završila doktorat iz populacijske genetike i postdoktorat koji se je fokusirao na molekularnu patologiju.
Tagovi
Autorica
