Čeka nas poskupljenje gnojiva jer svijet ima zaliha fosfora za samo 300 godina?

Svjetske zalihe fosfora (P) se smanjuju, što bi moglo uzrokovati i rast cijena gnojiva. Međutim, postoje načini na koje se ovaj kemijski element može povratiti iz kanalizacijskog mulja, gnojnice ili digestata. Osim toga, povećanje njegove učinkovitosti još je jedan važan pristup održivoj upotrebi ograničenih resursa, piše Praxis-agrar.

Prema važnosti elemenata za ishranu bilja, smjestio se odmah iza dušika. Dio njegovih potrebnih količina poljoprivrednici unose stajnjakom i kompostom, međutim konvencionalni proizvođači većinom pribjegavaju sintetičkim gnojivima dok ekološki proizvođači koriste čisti kameni fosfat koji većinom dolazi iz ležišta izvan Europe.

Naime, samo nekoliko zemalja na svijetu vlasnice su 85 posto poznatih rezervi. Najveće zalihe, gotovo tri četvrtine su u Maroku, a na popisu su se našle još i Kina, Alžir, Sirija, Brazil i Južna Afrika. No, prema procjenama, one će trajati još oko 300 godina ako se nastave upotrebljavati iste količine.

Siromašne zemlje si ga već ne mogu priuštiti

Sve veći nedostatak rezervi mogao bi značiti da će preostali fosfat postati sve skuplji. U siromašnijim zemljama svijeta mnogi poljoprivrednici si već sada teško mogu priuštiti njegova gnojiva - što je rezultiralo time da su tamošnja tla sve siromašnija ovim elementom. Iako to još nije slučaj u Europi, taj bi problem mogao doći i do nas. Zbog toga je on već nekoliko godina na popisu EU za kritične sirovine.

Stručnjaci upozoravaju da je bitno sačuvati postojeće rezerve i ekonomičnije upravljati njima. Kažu i da će trebati zatvarati cikluse hranjiva (količina organskih tvari koje se apsorbiraju i pohranjuju u tlu, nap.a.) i obnavljati neiskorišten potencijal iz otpada i nusproizvoda. Za to postoji nekoliko pristupa. Iako su neki još u fazi razrade, drugi su već stigli na tržište.

Naime, korištenje kanalizacijskog mulja već se upotrebljava dugi niz godina. No, on sadrži i značajne količine onečišćujućih tvari kao što su teški metali, farmaceutski ostaci i plastika, koji potom završe u tlu. Iz tog razloga, a i zbog potrebne izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, smanjuje se njegova upotreba.

Druga mogućnost je pretvaranje kanalizacijskog mulja u pepeo. Budući da se on ne može koristiti izravno za fertilizaciju zbog slabe dostupnosti hranjivih sastojaka i visoke razine onečišćujućih tvari, treba ga dodatno obraditi.

Reciklirana fosforna gnojiva 

Prema Njemačkoj platformi za fosfor (DPP), reciklirana fosforna gnojiva već su dostupna, ali ne u velikim količinama. Za očekivati je da će se u skorije vrijeme opskrba njegovih reciklata povećati.

Kako bi se bolje iskoristio onaj dostupan u zemljištu, postoje mjere poput kalcizacije tla radi dobivanja optimalnog pH, poboljšanje opskrbe humusom ili uzgoj biljaka s intenzivnim i dubokim korijenovim sustavom.

Sveučilište Bayreuth i ono u Kopenhagenu otkrili su da fosfor koji je čvrsto vezan u tlu može postati dostupan ciljanom gnojidbom silicijem. Prema znanstvenicima, ako poljoprivrednici dodaju točno određene količine ovog elementa u tlo, mogli bi neko vrijeme, čak nekoliko godina, proizvoditi bez gnojiva koja ga sadrže i to bez gubitka prinosa.