Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zakup zemljišta
  • 04.02.2021. 16:00
  • Severnobanatski okrug, Vojvodina, Čoka

Zainteresovanost za zakup državne zemlje velika u Čoki, ali cene rastu

Cene su, kaže Todor Golić iz Čoke, ranijih godina bile povoljnije, ali izbora nema tako da pre bira da plati više nego da ostane bez mogućnosti razvoja proizvodnje.

Foto: Bigstock/zlikovec
  • 274
  • 22
  • 0

Izdavanje državne zemlje u zakup, kroz pravo prečeg zakupa ili licitacijom, mnogim poljoprivrednicima predstavlja olakšavajuću okolnost i omogućava opstanak proizvodnje. Jedna od opština u kojoj proizvođači godinama unazad obezbeđuju dodatnu zemlju na ovaj način je Čoka.

Todor Golić iz Čoke već 15 godina zakupljuje državno zemljište, te na taj način uspeva da održi isti nivo proizvodnje. Na oko 40 hektara svoje zemlje i još 15 hektara, koje ima u zakupu, proizvodi kukuruz, suncokret, pivarski ječam, lucerku, ovas. Osim toga, na svojoj farmi čuva oko 120 ovaca.

Zahvaljujući pašnjacima koje takođe iznajmljuje od države, obezbeđuje seno koje bi inače morao da plati.

"Oduvek sam u stočarstvu, bavili su se time deda i otac, ja sam se nakon završenih visokih škola vratio kući i nastavio da razvijam gazdinstvo. Da nema mogućnosti zakupa dodatnih površina ne znam kako bih opstao. To mi je od velike koristi i za proizvodnju ratarskih kultura i stočne hrane, a pašnjaci su mi spas za prehranu stoke", navodi Golić.

Restitucija - problem?

Iako želi da zakupi još više zemlje, kaže da je to sve teže zbog procesa restitucije kojim se imanja vraćaju starim vlasnicima.

"Sve je manje površina za iznajmljivanje, a nama je, ako želimo da ostanemo na istom nivou, potrebno dodatno. Nažalost, restitucija nam to otežava."

Da je zaista sve manje zemlje za zakup, potvrđuje i predsednica opštine Čoka Stana Đember.

"U katastarskoj opštini Čoka znatno se smanjio broj njiva i pašnjaka koje možemo da izdajemo poljoprivrednicima jer je po rešenju Agencije za restituciju više od 500 hektara vraćeno vlasnicima", navodi Đember.

U Bačkoj Topoli do sada vraćeno 6.212 hektara otetih njiva

Dodaje da takva rešenja stižu na svakodnevnom nivou, te da je zemlje sve manje.

"Procena mojih saradnika i moja je da uskoro, ako ovim tempom nastavimo, a ima indicija, neće ostati mnogo prostora za izdavanje kroz licitaciju nego samo po pravu prečeg zakupa."

Cene rastu

Cene su, kaže Golić, ranijih godina bile povoljnije, ali izbora nema tako da pre bira da plati više nego da ostane bez mogućnosti razvoja proizvodnje.

"Zemlja je postala resurs koji je teško nabaviti. Sve zavisi od klase, oranice su skuplje, pašnjaci su dosta jeftiniji. Zemljište nam nije dobro kao u Bačkoj, ali ono što ja radim, pošto oko 15 godina zakupljujem istu parcelu, je relativno dobrog kvaliteta, ne bih baš lošu da uzimam pa da još budem i na gubitku", kaže Golić i dodaje da se trudi da uzme prvu, drugu ili, eventualno, treću klasu.

Ove godine licitacija u opštini Čoka još uvek nije urađena, ali je po pravu prečeg zakupa izdato preko 1.300 hektara. Zainteresovanost poljoprivrednika je velika, ocenjuje Đember.

"To potvrđuje činjenica da smo u 2020. po pravu prečeg zakupa izdali preko 2.850, a licitacijom, u dva kruga, oko 4.700 hektara. Ljudi su i dalje veoma zainteresovani za licitaciju, međutim početne cene će biti nešto više u 2021. Uvek smo se trudili da ojačamo naše poljoprivrednike i izdavali smo po prilično niskim cenama, ali ćemo ih sada malo podignuti", dodaje Đember.

Važnost ukrupnjavanja

Parcele u Čoki pretežno dobijaju stočari upravo zbog prednosti koju imaju na osnovu prava prečeg zakupa, a nakon njih slede ratari. Od ukupnog broja stanovnika, u toj opštini poljoprivredom se bavi između 65 i 70 odsto meštana.

"Njima znači dodatna zemlja kako bi mogli da prošire proizvodnju, a to su i evropske tendencije - treba imati veće površine da bi se nešto postiglo, sa malo zemlje teško je dostići neki nivo."

Ukrupnjavanje poseda: Od latifundija do sovhoza, od robova do sezonaca

Kao i u drugim opštinama, i u ovoj je neophodno da poljoprivrednik koji želi da zakupi zemljište, mora imati, u datoj opštini, mesto prebivališta u trajanju od minimum tri godine. Takođe, mora imati aktivan status i registrovano poljoprivredno gazdinstvo.

Ovi uslovi isti su i za lica koja žele da konkurišu za parcele po pravu prečeg zakupa a, pored toga, trebalo bi da ispune još nekoliko zahteva. Jedan od njih je da imaju sistem za navodnjavanje, odvodnjavanje ribnjaka, poljoprivrednog objekta, staklenika, plastenika i višegodišnjih zasada koji zauzimaju poljoprivredno zemljište u državnoj svojini ili da u svom vlasništvu poseduju domaće životinje i objekat za gajenje tih životinja na teritoriji opštine u kojoj apliciraju. 


Tagovi

Izdavanje državne zemlje Pravo prečeg zakupa Licitacija Todor Golić Stočari Stana Đember


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D