Ukoliko se nešto uskoro ne promeni Srbija bi mogla da ostane bez jednog od simbola koji se našao i na državnom grbu - orla krstaša. Zahvaljujući trudu čuvara prirode i podršci EU rađa se nova nada da ipak nećemo ostati bez ove retke i veličanstvene ptice.
Jedan od simbola naše zemlje, koji se nalazi i na državnom grbu, orao krstaš nalazi se pred izumiranjem jer je u Srbiji ostao samo jedan par te retke ptičje vrste, pa o njima brinu volonteri. Krivolov, promena staništa i trovanje životinja najveći uzročnici za nestanak ptica čijom smo se brojnošću nekada ponosili.
Prema rečima Milice Mišković rukovoditeljke Projekta za zaštitu orla krstaša i članice Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koje prenosi Blic, do prošle godine su u Srbiji živela dva para ove retke ptice. Jedan je imao gnezdo u Nacionalnom parku "Fruška gora", a drugi u Specijalnom rezervatu prirode "Pašnjaci velike droplje", u severnom Banatu.
Nažalost,, nastavlja ona, preživeo je samo drugi par. Njega volonteri neprekidno nadgledaju, a radi njihove zaštite pokrenut je i projekat "Panon igl" (Panon Eagle) za zaštitu orla krstaša, koji finansira Evropska unija. Miškovićeva dodaje da u tom projektu učestvuju Srbija, Mađarska, Austrija, Češka i Slovačka.
Milica Mišković dosaje da volonteri imaju zadatak da spreče uznemiravanje jedinog preostalog para, ali i da drže ptice pod strogim nadzorom. Oni tokom sezone gnežđenja, od marta do jula, danonoćno čuvaju gnezda, jer je krstaš veoma osetljiv na uznemiravanje, buku, pa čak i najmanje ljudske aktivnosti u širokom pojasu oko gnezda baš u tom periodu. Takve aktivnosti mogu da oteraju ptice sa gnezda i prekinu čitav proces gnežđenja.
Miškovićeva naglašava da je misija volontera bila izuzetno uspešna jer je par orlova dobio dva mladunca. Ona pretpostavlja da će se mladunci uskoro osamostaliti, a da će par odraslih jedinki ostati na svojoj teritoriji.
Orao krstaš ili carski orao (Aquila heliaca) ime je dobio po mestu gde su ove ptice nekada gradile svoja gnezda. Naime oni su se gnezdili na stoletnim hrastovima koji su na sebi imali krst i koje su Srbi smatrali svetinjom. Danas je nažalost ovog orla lakše kod nas lakše videti u muzejima, privatnim galerijama, preparirane u restoranima nego u gnezdima ili nad vojvođanskom ravnicom.
Stručnjaci za zaštitu prirode objašnjavaju da je mnogo faktora koji ugrožavaju krstaše i druge orlove u Srbiji. U poslednjih deset godina dodatni pritisak predstavlja zloupotreba poljoprivredne hemije. Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ističe da je ovu vrstu na rub izumiranja doveo nestanak prostranih otvorenih staništa, slatina i stepskih livada, kao i njegovog osnovnog plena, tekunice.
Ružić dodaje da je '20-ih godina prošlog veka u Deliblatskoj peščari živelo 8 parova orlova krstaša, uz 3-4 para na Fruškoj gori i jedan na Vršačkom bregu. Međutim, ta dobra vremena odavno su prošlost jer su s opadanjem intenziteta stočarstva, zarastale i pošumljavane livade, smanjio se broj tekunica i zečeva, što je kao posledicu imalo da je i orao krstaš polako nestajao.
Foto: Narasimha Kumar / Flickr
Izvori
Tagovi
Autor