Vodite računa prilikom izdavanja zemljišta u zakup

Pored kupovine zemljišta, poljoprivrednici u Srbiji, kako bi ukrupnili svoje posede i proširili proizvodnju, sve češće se odlučuju na zakup zamljišta. Neretki su oni koji čak više zemlje obrađuju u zakup, nego što imaju zemljišta koje je u njihovom ličnom vlasništvu. Kao i u slučaju kupovine, i prilikom zakupa, obe strane moraju da poštuju zakonske obaveze, odnosno smernice Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a postoje najave resornog ministaratsva o donošenju novog.

Kako zakon štiti one koji imaju pravo preče kupovine zemljišta

Zemlja ne sme biti u parlogu

Jedna od smernica jeste da ukoliko vlasnik obradivog poljoprivrednog zemljišta u privatnoj ili zadružnoj svojini nije u mogućnosti da održava poljoprivredno zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno da poljoprivredno zemljište koristi za takvu proizvodnju, isti je dužan da takvo zemljište da u zakup ili da na drugi način obezbedi izvršenje obaveze. Odnosno, zemlja, bilo državna ili privatna - ne sme biti u parlogu.

Sklopite ugovor

Za razliku od specifičnosti koje prate zakup državnog zemljišta, a uređuje poseban Zakon, za izdavanje u zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta praksa je da se Ugovor sačini u pisanoj formi, koji se može overiti kod javnog beležnika, uz dokaz da ste vlasnik zemljišta koje je predmet zakupa. Pored toga, morate nadležnoj Upravi javnih prihoda prijaviti prihod koji ostvarujete na osnovu zakupa.

Međutim, i dalje se poljoprivredno zemljište izdaje bez sastavljanja odgovarajućeg ugovora, što u praksi može stvoriti potencijalne sporne situacije. Advokat Žarko Barišić, tokom seminara na Tari u organizaciji Klub-a 100P plus, pojasnio je koje su obaveze zakupodavca, a koja prava zakupca u slučaju pravnih neregularnosti.

Saveti za odabir poljoprivrednog zemljišta

"Zakupodavac je lice koje uvek ima obavezu da pruži zaštitu zakupcu ukoliko se pojave određeni pravni nedostaci (mane) u vezi sa izdatim poljoprivrednim zemljištem koje ometaju zakupca u korišćenju zemljišta tj. mirnoj državini. U slučaju da treće lice pretenduje da vrši neko pravo na zakupljenom zemljištu ili isti ometa - onemogućava zakupca u korišćenju zakupljenog zemljišta, zakupac ima pravo da o tome obavesti zakupodavca tražeći od njega pravnu zaštitu", rekao je advokat Barišić i dodao da ukoliko bi se utvrdilo da treće lice ima neko pravo koje isključuje pravo zakupca na zakupljenom zemljištu, ugovor o zakupu bi se raskinuo po sili zakona, a zakupodavac bi bio dužan da naknadi štetu zakupcu.

Više zakupaca?!

Nažalost, praksa je pokazala da jedan zakupodavac izda većem broju lica zakupljeno zemljište, pri čemu nastaje problem ko ima zaista prvenstvo u slučaju zakupa željene parcele.

"Ugovor o zakupu se može zaključiti na određeno ili neodređeno vreme, može se i raskinuti ukoliko nisu izvrešene ugovorne obaveze. U praksi se dešava da vlasnik poljoprivrednog zemljišta, koje je već izdao na određeni vremenski period u zakup, isto zemljište ponovo izda nekom trećem licu, a da je prethodni ugovor i dalje na snazi odnosno da prethodni ugovor nije na zakonit način raskinut, što često dovodi do sudskog epiloga. U takvom sudskom postupku sud će između ostalog ceniti da li su zakupodavac i treće lice svojim postupcima naneli štetu zakupcu", nagovestio je novosadski advokat.