Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vašar
  • 14.12.2018. 08:00

Vašar je ostao što je bio - velika trgovina i razonoda!

Iako vašar sada bije glas da je pretrpan svakojakim stvarima za prodaju, pa i gomilama polovne garderobe i tehnike, te da je sve to pokvarilo utisak o izvornom značenju okupljanja, reklo bi se da je da to nije istina.

Foto: Biljana Nenković
  • 404
  • 9
  • 0

Ko bi rekao, ali reč vašar je mađarskog porekla i označava pazar, sajam, posao ili pogodbu. Nešto arhaičnije ime je panađur koje potiče od grčke reči. U Lici ga još zovu pazarište, u Bugarskoj panađurište. Svaki domaćin otprilike zna kada je vašar u njegovom kraju, koji je najjači po ponudi i potražnji i gde može da nabavi ono što mu treba za kuću i imanje. Vezuju se za crkvene praznike, a ima i onih koji su prerasli u nešto veće.

Vašar koji je postao brend!

Tako na primer vašar u Topoli, najpoznatiji u Šumadiji, koji datira još iz vremena Aleksandra Karađorđevića, prerastao je u turističko- privrednu manifestaciju Oplenačka berba. Od 1958. godine nosi ovaj službeni naziv, ali i dalje će ljudi iz okoline reći da idu na vašar u Topolu koji za tri dana trajanja poseti oko 150.000 turista.

"Ovde dolaze ljudi  iz cele Srbije da probaju vino i da ga pazare za slavlja u zimskim mesecima. A uz vino i grožđe ima svega, što se kaže, kao na vašaru. Alatke za domaćinstvo, vile, lopate i motike, ulari, amovi za konje, zimnica, ručno pleteni džemperi. Mi kažemo da je to i sabor narodnog stvaralaštva, a izvorno je to u stvari jedan lep, veliki vašar, koji je postao brend i nije izgubio svoj smisao. A to je za jedne poslovni potez, a za druge  dan za odmor i malo uživanja", kaže Dragan Jovanović, predsednik Skupštine opštine Topola.

Traje ravno  271 godinu!

A smisao vašara je trgovina. Tako je, kaže istorija, nastao i najpoznatiji vašar u Rumi. Ujedno je i najstariji. Prvi put je održan 1747. godine. Počelo je tako što je osnivajući Novu Rumu, baron Marko Pejačević želeo da poveća svoje prihode i osvoji više naklonosti Dvora. Zato je podsticao trgovinu svojih podanika i 20. jula pre 271 godine Ruma je od Marije Terezije svrstana u slobodna trgovišta. Do danas kad neko hoće da pazari, a da je izbor veliki zaputi se upravo u Rumu.

270 godina vašara u Rumi

Nije zanimacija, već ekonomija

Vašari u Srbiji doživeli su procvat u 19. i 20. veku. Nisu se samo vajdili kupci i prodavci, već su se ovim svetkovinama radovale i gradske uprave, jer se, kao i danas, plaćao zakup mesta za prodaju. Neki od njih održavaju se u crkvenim i manstirskim portama, ali gotovo da nema grada gde se u samom centru bar dva puta godišnje ne održi vašar. Nekada su ova okupljanja imala i socijalno-društvenu konotaciju, jer je na vašaru trebalo biti viđen ili se informisati o novostima iz svog kraja.   

Ali, najvažnija - ekonomska, ostala je do danas. Iako vašar sada bije glas da je pretrpan svakojakim stvarima za prodaju, pa i gomilama polovne garderobe i tehnike, te da je sve to pokvarilo utisak o izvornom značenju okupljanja, reklo bi se da je da to nije istina.

Proizvodi iz domaće radinosti 

U Kragujevcu, odnosno u samom gradu, podrazumeva se da nema poljoprivrede. Ali, na vašaru se moglo naći sve ono što je potrebno na jednom imanju. To je dan kada iz mnogobrojnih sela iz okoline dolaze domaćini da pazare. I za njih su prodavci spremili robu. Nekadašnje kantice za umivanje ili levak za ceđenje i ranije za topljenje masti, spremio je jedan limar iz Rače. Tu su i kofe za ugalj, tepsije, lonci. Vretena i varjače stigle su iz Kraljeva, odakle je i sapun za pranje.

"Pravim sapun od domaće masti. Kad se u tu vodu stavi i ceđ, koji se pravi od pepela, nema ništa bolje za pranje veša. To su nekad naši stari koristili kad nije bilo ovih savremenih stvari za higijenu", kaže Gordana Romčević-Ilić iz Kraljeva.

Pletene korpe od pruća prave u Levču, a zemljane posude u okolini Užica. Na vašaru, naravno, ima i pletenih vunenih čarapa, prodaju se i kuke za sušenje mesa, četke za čišćenje dimnjaka, motike i sekire, držalice, ali i zaboravljena poslastica - salčići. Pravi ih jedna Kragujevčanka za sve one koji bi da se za jednim ili dva kolača podsete poslastice od sala.

Ima svega, k'o na vašaru!

Vašar jeste doživeo malu evoluciju. U pravu su oni koji kažu da se sada prodaje sve i svašta. Ali promenile su se i navike potrošača, te će svako baš na vašaru kupiti nešto od garderobe, veša ili čarape. Domaćinima su zanimljive i stvari koje se prodaju sa vojnog otpada, jer, kažu, ta garderoba je za selo "bogomdana". Praktična je i dugo traje. Ima sad na vašarima i seckalica za povrće, polovne garderobe, nameštaja, ali i oštrača noževa i makaza, zavesa, alata. Baš svega onoga zbog čega je vašar i nastao. Ne kaže se džabe kada hoćete da opišete obilje nečega- ima sve, k'o na vašaru!  I da nisu važni, ne bi postojao i zvanični kalendar narodnih vašara i sabora po datumima i mestima!


Foto prilog


Tagovi

Vašar Topola Ruma Kragujevac Oplenačka berba Dragan Jovanović


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!