Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stajnjak
  • 08.10.2022. 16:30

Unošenje stajnjaka pod osnovnu obradu

Stajnjak je sporodelujuće đubrivo i on u zemljištu deluje više godina, zavisno od osobina zemlje, klime, primenjene količine i dubine zaoravanja.

Foto: Depositphoto/budabar
  • 294
  • 50
  • 0

Stajnjak je organsko đubrivo, a njegovo unošenje i zaoravanje ima za cilj održavanje plodnosti kroz povećanje biološke aktivnosti, koja se manifestuje unošenjem korisnih mikroorganizama koji doprinose celokupnoj dinamici zemljišta čime popravljaju fizičke, hemijske i biološke osobine.

Uneta organska materija se, kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Šabac Gordana Rehak, delimično razgrađuje iz čijih produkata razgradnje se stvaraju nova organska jedinjenja, humusne materije koje doprinose plodnosti zemlje, delujući različito na tip, tako što se glinovita, teška zemljišta pretvaraju u rastresita, a peskovita vezuju i sprečavaju eroziju vodom i vetrom.

Šta je važno kod skladištenja stajnjaka?

"Unošenje stajnjaka može da se obavi u više navrata, po završetku žetvenih radova, u jesen, proleće, ali pri tom treba biti obazriv, jer gubici aktivnih materija mogu biti veoma veliki, pogotovo amonijačnog azota usled visokih temperatura ili nitratnog u jesenje-zimskom periodu", kaže Rehakova i dodaje da zato, njegovo iznošenje u jesen i zaoravanje odmah, imaju prednost je se gubici smanjuju, a stajnjak se dobro meša sa zemljom i popravlja strukturu zemljišta.

Šta utiče na brzinu razlaganja?

Takođe, treba znati kada i na kakvom tipu zemljišta treba delovati sa stajnjakom, jer klimatski uslovi i tekstura utiču na njegovu brzinu razlaganja. U sušnoj klimi, na teškim zemljištima za jare useve daje se u jesen, a u humidnoj klimi i na lakim u proleće.

Kako se uzima uzorak zemljišta za analizu?

"Đubrenje stajnjakom treba organizovati tako da izvoženje, rasturanje i zaoravanje budu sinhronizovani. Odmah po rasturanju treba ga zaorati na odgovarajuću dubinu. Količina zavisi od količine raspoloživog đubriva na gazdinstvu, od osobina zemljišta i klime, od kvaliteta istog i zahteva useva", kaže stručnjak i dodaje da na zemlju koja su siromašna u humusu i hranivima i gde dugo vremena nije đubreno organskim đubrivima, kao i na glinovitim i peskovitim tlima, treba đubriti obilnije, jer stajnjak popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta.

Kvalitet zavisi od načina spremanja i nege

Od kvalitetnijeg stajnjaka koji sadrži više mineralnih materija daju se manje doze, jer se tako, kako kaže savetodavac, s istom količinom mogu đubriti veće površine. On deluje preko mineralnih materija koje se oslobađaju u procesu mineralizacije i preko uticaja na fizičke i biološke osobine tla. U zemljištu se dalje razlaže i oslobađaju se biljna hraniva. U onim lakim, neutralne ili slabo alkalne reakcije, mineralizacija je znatno brža nego na glinovitim i kiselim. Najbrže se razlaže celuloza i hemiceluloza, a najteže lignin.

Zašto je važno odmah zaorati razbacani stajnjak?

"Povoljno deluje i na toplotni režim zemljišta. S obzirom na to da povećava ukupnu poroznost, do izvesne granice utiče i na brže zagrevanje tla. Iako je koncentracija mineralnih materija u stajnjaku mala, ipak se u zemlju unose značajne količine hraniva", kaže Rehakova i dodaje da su biljna hraniva u stajnjaku hemijski vezana za organsku materiju i postepeno se oslobađaju u procesu mineralizacije.

U zemljištu deluje godinama

Zato je ovo sporodelujuće đubrivo i u zemljištu deluje više godina, zavisno od osobina tla, klime, primenjene količine i dubine zaoravanja. Pravilna upotreba, odnosno unošenje u zemljište zrelog stajnjaka, jedan je od osnovnih preduslova da bi biljka iskoristila sav hranidbeni potencijal koje đubrivo pruža.

Stajsko đubrivo nikad nije izdalo seljaka, pa nek' ga baci, ko ga ima!?

Podsetimo kako su istraživanja pokazala da rasturen stanjak na njivi posle 24 sata izgubi 20 odsto hranljivih svojstava, posle 70 sati - 30 odsto, a nakon četiri dana, čak pola svoje vrednosti.

Ovome dodajmo i podatak da zemljišta na kojima se planiraju višegodišnji zasadi, zahtevaju veće količine stajnjaka, do 50 tona po hektaru i veće dubine zaoravanja - do 60 centimetara. Inače, stručnjaci preporučuju unos od 10 do 20 tona stanjaka svake treće ili četvrte godine.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Organsko đubrivo Stajnjak Gordana Rehak Struktura zemljišta Kvalitet stajnjaka Upotreba stajnjaka


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]