Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eksproprijacija zemljišta
  • 16.03.2022. 17:00
  • Borski okrug, Slatina, Bor

Umesto poljoprivredne, na imanjima seljaka mehanizacija za kopanje rudnika?

Po usvajanju prostornog plana otvoren je rudnik, svo zemljište, sve parcele u okviru prostornog plana i dalje se vodi kao poljoprivredno. Oštećeni smo za cenu naše zemlje, kaže Miodrag Živković iz Slatine kod Bora.

Foto: Nada Gudurić
  • 4.232
  • 666
  • 2

Ratari širom Srbije uveliko rade na svojim oranicama, podižu plastenike i pripremaju svoje njive za prolećnu sadnju, a u selima na teritoriji grada Bora situacija je sasvim drugačija. I dok jedni razmišljaju o semenu, prolećnom oranju i setvi, drugi razmišljaju kako će doći do svojih njiva, pa i ako dođu šta će tamo zateći. Meštani sela Slatina nedaleko od Bora, problem imaju nešto više od dve i po godine. Tačnije dolaskom rudarske kompanije Zijin.

Zbog svakodnevnih rudarskih aktivnosti i širenja rudnika, počeli su da ostaju bez zemlje. Neki od njih su zemlju prodali, neki su u procesu eksproprijacije, dok ima i onih čiju zemlju raskopavaju kompanije koje vrše istraživanja.

Ušli greškom u tuđe imanje

Boban Belić iz Slatine, sasvim slučajno je na svom imanju zatekao radnike i tešku mehanizaciju.

"Pošao sam sa ocem u Zaječar i sticajem okolnosti zatekli smo na našem imanju mehanizaciju i radnike. Bili smo zatečeni. Niko nas nije obavestio, niko nam nije rekao da su na našem imanju predviđena bilo kakva iskopavanja. Odmah smo pozvali policiju, koja je legitimisala prisutne radnike. U međuvremenu su došli neki kineski radnici koji su tvrdili da je došlo do greške", priča Belić.

Mnogi kamioni i mehanizacija za istraživanje ovih dana prolaze Slatinom

Kaže da ovo nije prvi put da ulaze na njihovo imanje. Prošle godine su preko iste parcele postavili dalekovod od 110 kilovolti. Nadoknadu nisu dobili, sada se sude. Njivu više ne mogu da obrađuju, kao i druge njive u blizini, jer više nemaju put, ni prilaz. Njive su odsečene. Pored useva, nemaju više ni put do šuma i porodica Belić je samo jedna od mnogih koja je zbog izgradnje jalovišta ostala bez tog prilaza.

Bez prilaza i puta

Danijel Manojlović takođe iz Slatine, priča kako mu je nekad trebalo pola sata da stigne od šume do kuće. Sada je potrebno najmanje četiri.

"Jesenas sam jedva izvukao drva za sebe. Išao sam alternativnim putevima i preko nekih livada. To se više ne isplati. Hteo sam i ljudima koji otkupljuju drva da ponudim da seku, međutim kada su videli gde je i oni su odustali. Ne isplati se ni njima", kaže Manojlović.

U ataru Slatine ima i staru kuću sa imanjem - pojatu, kako to meštani ovih krajeva zovu. I do tog imanja je težak prilaz, pa je odustao od obrađivanja. Kaže da osim njega postoje još četiri domaćinstva do kojih su se proširile rudarske aktivnosti i koji, kao i on odustaju od bavljenja poljoprivredom i stočarstvom.

Livadu od pola hektara pored koje prolazi potok i koja je bila veštačka livada sejanica, kineska kompanija je širenjem rudnika odsekla od puta, pa Miodrag Živković nema nikakav prilaz do nje.

Bez prilaza preko potoka do livade

"U tu livadu ne mogu da priđem. Ostalo mi je tamo i nešto drvne mase, ali i tu nemam pristupa. Predao sam zahtev komisiji za nadoknadu štete koja je izašla na teren i doneli su odluku da mi se isplati nadoknada za štetu od 17 hiljada dinara za godinu dana", kaže Živković.

Nezakonito oduzimanje zemlje?

Kaže još da probleme imaju i drugi meštani. Neki od njih su u procesu eksproprijacije pa se boje da govore o tome. Smatra da način na koji je eksproprijacija zemlje urađena, nije po zakonu. Istog mišljenja je i Belić.

Savet za borbu protiv korupcije: Vratiti Zakon o eksproprijaciji na ponovno odlučivanje

"Po usvajanju prostornog plana otvoren je rudnik, svo zemljište, sve parcele u okviru prostornog plana i dalje se vodi kao poljoprivredno. Nije prevedeno u građevinsko ili rudarsko. Ne znam ko je tu zatajio, ali mišljenja sam da nikako kompanija nije smela da vrši otkup pre nego što je preimenovano u građevinsko zemljište", naglasio je Belić.

Živković je još dodao da su na takav način oštećeni poljoprivrednici, jer je cena građevinskog zemljišta mnogo viša od cene poljoprivrednog.

"Postoje institucije koje su u obavezi da u roku od 30 dana po usvajanju prostornog plana posebne namene preinače zemljište iz poljoprivrednog u graševinsko, što je bio slučaj u Loznici. Smatram da je eksproprijacija kao Javni interes za stranu kompaniju jedan vid nelegalnog i neustavnog otimanja imovine", izričit je Živković.

Prekomerne količine arsena, bakra, kadmijuma, cinka

Osim što meštane sela Slatine, ali i Oštrelja, Krivelja, Metovnice i Bučja, koji su ostali bez dela imovine, muči eksproprijacija zemljišta i širenje rudnika, probleme im stvara i zagađenost vazduha, vode i zemljišta.

Profesor dr Snežana Šerbula, šef katedre za zaštitu životne sredine Tehničkog fakulteta u Boru, univerziteta u Beogradu, naglašava da su rađene analize zemljišta na kome rastu voće, povrće, zeljaste biljke, lekovite biljke i jednogodišnje biljke.

Zagađena voda, vazduh, zemljište

"Kod lekovitih i jednogodišnjih biljaka rađene su analize po zonama udaljenosti od industrijske zone. Analizirali smo i same biljke ali i zemljište na mestu gde rastu. Zaključak je da zemljište i ono što biljka usvaja preko korena i lista sadrži prekomerne količine arsena, bakra, kadmijuma, cinka. To su kancerogeni elementi, kojih ima u korenu, stablu, listu i plodu biljaka. Sve čega ima u vazduhu, a što pokazuju merne stanice, ima i u zemljištu", naglašava Šerbula.

Rezultati istraživanja zagađenja su poražavajući, pa meštani sela zahvaćenih rudarskim aktivnostima na teritoriji grada Bora, postavljaju pitanje kako će nastaviti ratarsku i stočarsku proizvodnju, koja je za većinu primarna delatnost.


Tagovi

Slatina Rudnik Boban Belić Miodrag Živković Kineska kompanija Eksproprijacija Zagađenje


Autorka

Nada Gudurić

Više [+]

Od novinarske sekcije u osnovnoj školi, do novinarstva na radiju i televiziji. Priroda kao inspiracija i lek za dušu. Radila u regionalnoj RTV Bor, danas vlasnik agencije za informativnu delatnost i marketing.