Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Festival ljubavi
  • 22.02.2020. 16:30
  • Sremski okrug, Vojvodina, Novi Sad

Stranci na našim manifestacijama najviše kupuju med i vino

Stranci najviše kupuju bermet. Zadovoljni su, kupuju i nose u svoje krajeve. Domaći turisti jednako kupuju i belo i crno vino. Mnogo su značajne ove manifestacije da predstavimo naše proizvode, kaže Jovan Pavlović iz vinarije Kurjak.

Foto: Aleksandar Radetić
  • 117
  • 4
  • 0

Uskoro se na Trgu slobode u centru Novog Sada privodi kraju i Festival ljubavi, a proizvođači koji svakodnevno prezentuju svoje gastronomske specijalitete i druge domaće proizvode kažu da im ovakve manifestacije pomažu da povećaju prodaju i prošire broj kupaca, ali i da su veoma značajne upravo u očuvanju i negovanju tradicije.

Sve više proizvođača odlučuje se za direktnu prodaju

Pčelar iz Novog Sada Branko Mirković godinama učestvuje na Festivalu ljubavi i drugim lokalnim manifestacijama. Na njegovoj tezgi nalazi se lipov, suncokretov, šumski, bagremov i livadski med. U tom poslu ima iskustva od skoro dve decenije, a najveći deo posla obavlja sam. Kaže da je, otkako je počeo da se pojavljuje na ovakvim festivalima, njegova prodaja je povećana, a njegovi proizvodi najinteresantniji su strancima.

"Imamo ljudi iz mnogih zemalja; iz Nemačke, Francuske, Italije, Kine. Dopada im se med. Nemaju tih vrsta meda i čistih medova, pa im je to zanimljivo. Ima dosta kupaca i iz bivših republika. Kažu da osete razliku u odnosu na onaj koji je kupljen u prodavnici. Buni ih to što je ovaj med manje sladak, ali je pčelinji i pravi med sa manje slasti, dok je onaj u prodavnicama sladak", objašnjava Branko i dodaje da pravi med mora da kristališe ističući da je to jedini znak po kom na prvi pogled može da se prepozna da med nije falsifikovan.

Očuvanje tradicionalnih proizvoda koji se dopadaju strancima

Iako ne zna engleski što mu, ističe, dosta otežava komunikaciju sa strancima, uz pomoć turističkih vodiča i kolega sa drugih tezgi, strani turisti sa punim rukama tegli meda i sa osmehom odlaze sa njegovog štanda.

Branko kaže da se svi stranci oduševljavaju njegovim medom

"Prevodioci nam pomognu, odnosno vodiči koji vode grupe, ali se na primer sa Turcima snađemo i sporazumemo bez problema. Osim za povećanje prodaje, ove manifestacije su značajne za očuvanje tradicije i naših domaćih proizvoda i gastronomskih specijaliteta, ali mislim bi trebalo da imamo više izlagača i veći asortiman domaćih proizvoda", ukazuje Branko.

Indijci vole našu rakiju!?

Od količina meda koje preostanu u procesu proizvodnje Branko pravi rakiju medovaču koja je jednako tražena među posetiocima njegovog štanda. 

"Nisu u pitanju velike količine. Proizvedemo dovoljno da pokrijemo manifestacije. Mnogi koji kupe med kupe i rakiju. Prijatno su me iznenadili turisti iz Indije koji su probali medovaču i kupili su sve što sam imao na tezgi", navodi Branko.

Branko trenutno ima oko 100 košnica, a u toku godine seli ih od Cera, preko Fruške gore, Banata do Karađorđeva, u zavisnosti od toga kako se pokažu pašnjaci. Nekoliko tona meda naprave njegove pčele, a skoro cela količina odlazi na novosadsko tržište u vidu prodaje od kuće i na pomenutim manifestacijama.

Nešto je do klimatskih promena, nešto do nemarnosti poljoprivrednika

Kakvo je stanje u njegovim košnicama trenutno, nije mogao da nam kaže jer čeka otopljenje i proleće kako bi ih otvorio. Svoje pčele je pripremio pred zimu za zimsko mirovanje i ostavio im, kako kaže, dovoljno hrane. Do sada nije imao velikih problema sa uginućem pčela, ali dodaje da se klimatske promene i njihov uticaj dosta osećaju u pčelarstvu.

"Ja lično nisam imao pomor pčela u obimu u kom su imali moji prijatelji pčelari. Sa bolestima nemamo problem, držimo jake i zdrave pčele", objašnjava on i dodaje da je jedan od ključnih problema, osim klimatskih promena, i nemarnost i needukovanost poljoprivrednika.

Stranci vole naš bermet

Osim pčelinjih proizvoda, veoma je posećen i štand sa domaćim vinima vinarije Kurjak iz Sremskih Karlovaca. Kad strani turisti probaju vino ove kuće, kažu da nisu znali da u Srbiji postoji tako kvalitetno vino, priča Jovan Pavlović iz ove vinarije.

Od čega zavisi kvalitet bermeta?

"Imamo od belog vina rizling, neoplantu, šardone, beli bermet. Od crnog imamo crni bermet, kaberne sovinjon, merlo vranac, hamburg. Stranci najviše kupuju bermet. Zadovoljni su, kupuju i nose u svoje krajeve. Domaći turisti jednako kupuju i belo i crno vino. Mnogo su značajne ove manifestacije da predstavimo naše proizvode. Ovo je idealna prilika da Novosađani, a i strani turisti probaju vino koje se u našoj porodici proizvodi od 1850. godine", navodi Jovan.

Bela vina traže savremenu tehnologiju

Vinogradi porodice Pavlović prostiru na površini od 10 hektara, a na godišnjem nivou proizvede se oko 10.000 litara. Vinarija Kurjak fokusira se na srpsko tržište, a u proizvodnji i prodaji učestvuje šest članova porodice. Sve poslove obavljaju sami.

Vinarija Kurjak na 10 ha proizvede do 10 000 litara vina

"U procesu proizvodnje koristimo stare recepte i modele proizvodnje, ali primenjujemo i savremene metode i tehnologije. Kada je u pitanju bermet, strogo vodimo računa da bude sve po tradicionalnoj recepturi i po starom metodu. Kada su u pitanju bela vina, tu primenjujemo najsavremeniju tehnologiju".

"Uvek ima problema sa plamenjačom"

Kao i poljoprivrednici u drugim granama poljoprivrede, i vinogradari se susreću sa problemima neočekivaniih vremenskih promena, napominje naš sagovornik.

Plamenjača i pepelnica na vinovoj lozi - zaštitite vinograd

"Što se tiče klimatskih uslova ne možemo nikako da utičemo. Uvek ima problema sa plamenjačom, ali se borimo protiv toga zaštitom. Savetujemo se sa stručnjacima", navodi Jovan.

Osim meda i vina, na Festivalu ljubavi i drugim manifestacijama nezaobilazni su čuveni kurtoš kolač, domaće kobasice, domaći suhomesnati proizvodi, rakije, zanatska piva, kuvano vino.


Tagovi

Festival ljubavi Branko Mirković Jovan Pavlović


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.