Među državama članicama EU najveća stopa rasta prosečne cene poljoprivredne proizvodnje zabeležena je u Litvaniji.
Rat u Ukrajini značajno je poremetio globalna poljoprivredna tržišta, posebno zato što su ove dve zemlje bile glavne izvoznice žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica (naročito suncokreta) i đubriva. To je doprinelo nestabilnosti na tržištima i rezultiralo naglim porastom cena ključnih poljoprivrednih proizvoda i inputa.
Eurostat donosi poređenje prvog tromesečja 2022. kada je prosečna cena dobara i usluga koje se troše u poljoprivredi (odnosno inputi koji nisu povezani sa ulaganjima) porasla je za 9,5 odsto u poređenju sa istim razdobljem 2021., podstaknuta snažnim rastom za cenu đubriva i poboljšivača zemljišta (+21,2 odsto), energiju i maziva (+17,4 odsto) i stočnu hranu (+9,2 odsto). U međuvremenu, prosečna cena poljoprivrednih proizvoda u celini porasla je za šest odsto.
Najnoviji trendovi se nadovezuju na povećanja zabeležena u prvom tromesječju 2021. Na godišnjem nivou, prosečna cena poljoprivrednih inputa koji nisu povezani sa ulaganjima skočila je za 27,4 odsto za EU između spomenuta dva razdoblja. Konkretno, cena đubriva i poboljšivača zemljišta gotovo je udvostručen u proseku u EU (+96,2 odsto), a prosečna cena energije i maziva porasla je za nešto više od polovine (+55,6 odsto). Viši troškovi za žitarice i energiju prelili su se i na stočnu hranu (+22,9 odsto).
Prosečna cena poljoprivredne proizvodnje porasla je za 19,9 odsto za EU. Naročito su snažni porasti cena žitarica (u proseku +41,5 odsto) i uljarica (+51,7 odsto), kao i goveda ( +24,2 odsto), živinskog mesa (+22,2 odsto) i mleko (+21,4 odsto), između ostalog.
Među državama članicama EU najveća stopa rasta prosečne cene poljoprivredne proizvodnje zabeležena je u Litvaniji (+18,1 odsto u prvom kvartalu 2022. u poređenju sa četvrtim kvartalom 2021.), a slede Rumunija (+14,4 odsto) i Holandije (+13,9 odsto). Hrvatska (-5,8 odsto, podstaknuta padom cena krmnog bilja), Slovačka (-0,8 odsto) i Grčka (-0,4 odsto) jedine su zemlje sa padom indeksa cena u ovom razdoblju.
Najveću stopu rasta prosečne cene inputa koji nisu povezani sa ulaganjima takođe je zabeležila Litvaniju (+24,5 odsto), a slede Letonija (+18,9 odsto) i Slovačka (+14,6 odsto). U svim zemljama članicama se desio rast, a najmanji je bio u Malti (+4,7 odsto), Sloveniji i Portugalu (obe po +6,2 odsto).
Tagovi
Autorka