Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Radionica
  • 13.06.2022. 12:00
  • Grabovac, Zmajevac, Hrvatska

Šta donosi novi ZPP? Klimatske promene i održivost

Uz pomoć Nacionalne ruralne mreže, organizovana je radionica za novinare na temu novog ZPP-a i pre svega smanjenja uticaja poljoprivrede na klimatske promene. Videli smo i primere dobrih praksi.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 92
  • 13
  • 0

U fokusu nove Zajedničke poljoprivredne politike jesu klimatske promene. Poljoprivredna proizvodnja utiče na njih, ali i one utiču na poljoprivrednu proizvodnju. Neraskidiva je to veza, a činjenica je da u proseku 12 odsto štetnih gasova dolazi iz agrara, čulo se na predavanju u Vinariji Gerštmajer "Šta nam donosi novi ZPP" u sklopu radionice za novinare koja je u Baranji u Hrvatskoj organizovana uz pomoć Naconalne ruralne mreže

Novinari i urednici raznih medijskih izdanja i formata iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine dobili su odgovore na brojna pitanja, ali i otvorili teme budućnosti ruralnih prostora.

"Kakvo god imali mišljenje o tome, krava ispusti više gasova od automobila", rekao je predavač Krešimir Ivančić dodajući da je i kalcifikacija zemljišta jedna od praksi koja doprinosi promenama.

"Ako je zemljište kiselo, zašto na njemu ne saditi borovnice?", upitao je okupljene novinare koji pišu o agraru napominjući da nova politika za korisnike podsticaja iz EU fondova ne donosi značajne promene.

"Plodored i ostavljanje pojasa od dva metra zemlje uz vodotok ne bi trebalo da bude problem. Oba su korisna i za poljoprivrednika i za samu životnu sredinu", naglasio je ovaj ekspert za agrarnu politiku.

Radionica za novinare u sklopu koje smo obišli poslovne jednice kompanije Belje (foto: M. Popić)

Podsetio je i da novim ZPP-om, od sledeće 2023. godine, veća odgovornost pada na države članice koje su dužne da donesu strateške planove, ali i da će se razbiti "dva silosa" dosadašnjih podsticaja - direktna plaćanja i ruralni razvoj, odnosno spojiti u jedan.  

Održivo korišćenje zemljišta 

Pre same radionice, novinari obišli su tri lokacije kompanije Belje kako bi saznali na čemu ovaj sistem radi po pitanju prilagođavanja klimatskim promenama. Kako je na PJ Brestovac istakao direktor ratarstva Igor Andrašević ove godine posejali su 1.650 hektara šećerne repe i preko 7.000 hektara kukuruza.

Moćna sejalica kompanije Belje 

Belje je i ove sezone na svojim oranicama zasejalo gotovo 50 odsto ukupne domaće proizvodnje semenskog kukuruza. Posejano je i 2.500 hektara uljarica, soje i suncokreta, koje se koriste za sopstvene potrebe u proizvodnji stočne hrane.

Ali, veliki deo toga uradili su novom Vaderstad sejalicom, prvom takvom u jugoistočnoj Evropi koja im je omogućila znatne uštede na semenu, đubrivu, ali i gorivu. Automatizacija sistema gde se tačno zna koliko je semena posejano, kao i uneto đubrivo, znači i manje prohoda što takođe doprinosi održivom korišćenju zemljišta. 

"Naravno da poštujemo plodored, a ozime kulture sejemo na peskovita zemljišta, jare na teža", opisao je između ostalog Andrašević napominjući da Belje deluje na principu "od njive do trpeze" jer sirovina koja se proizvede unutar sistema u njemu dobija i konačni proizvod.

U stakleniku površine 4.5 hektara godišnje se proizvede 2.700 t paradajza

Na lokaciji Mitrovac, između Grabovca i Kneževih vinograda, predstavili su hidroponsku proizvodnju paradajza sa koje godišnje čak 2.700 tona ovog slatkog ploda stiže na tržište. Reč je o stakleniku površine 4.5 hektara, pojasnio je voditelj Robert Marković navodeći da unutar njega nema hemijskog tretiranja. Oprašivanje cvetova rade bumbari, a sav posao biološke zaštite drugi korisni insekti. Supstrat na kom biljka raste su kokosova vlakna, a svaka biljka naraste 15 do 18 metara i daje 20 kg plodova. 

Kratki lanci snabdevanja 

"Reč je o kratkom lancu snabdevanja jer se na dnevnoj bazi bere i stavlja na tržište. Skladišnog prostora nemamo niti imamo potrebe za njim jer je upravo sveži proizvod naš cilj, ono po čemu želimo da nas kupci prepoznaju", čuli smo u Mitrovcu. 

Deo grupe novinara u poseti najvećem vinogradu u Hrvatskoj 

Predstavnici sedme sile obišli su i Vinski put Banovo brdo odnosno vidikovac koji se nalazi usred najvećeg vinograda u Hrvatskoj koji broji gotovo tri miliona čokota. Beljski vinogradi na južnim padinama Banovog brda, najveće uzvisine u Baranji prostiru se na ukupno 650 hektara, a u strukturi kojih dominira graševina, najraširenija vinska sorta u RH, a tu su još i šardone, merlo... 


Tagovi

Radionica Nacionalna ruralna mreža ZPP Krešimir Ivančić Igor Andrašević Robert Marković Baranja Belje Klimatske promene Vinarija Gerštmajer


Autorka

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu