Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prehrambena sigurnost
  • 16.10.2021. 07:30

Srbija na 60. mestu po globalnom indeksu prehrambene sigurnosti

Globalni indeks prehrambene sigurnosti u 113 zemalja sveta razmatra četiri glavne kategorije: pristupačnost (cenovna), dostupnost (količina na tržištu), kvalitet i sigurnost kao i prirodni resursi i otpornost. Jedna je evropska zemlja na prvom mestu.

Foto: Depositphotos/DonyaNedomam
  • 126
  • 5
  • 0

Već drugu godinu zaredom pada Globalni indeks prehrambene sigurnosti (GFSI), predstavljeno je ove nedelje na video sastanku u organizaciji Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ), Economist Impact-a te tvrtke Corteva, a uoči Svetskog dana hrane koji se obeležava danas, 16. oktobra. 

Svrha ovoga indeksa koji se prati već deset godina je doprineti otpornijem i sigurnijem sistemu hrane te cilju UN-a da se do 2030. godine postigne nulta stopa gladi. 

S obzirom na pandemiju Covid-19 virusa i negativan uticaj koji je donela u svaki privredni sektor, bilo je očekivano da će i prehrambena sigurnost oslabiti. Verujemo kako će malo ko zaboraviti prazne police i nedostatak pojedinih prehrambenih proizvoda u 2019. godini kada je virus korona počeo da se širi čitavim svetom. Danas je još uvek tu, kao i njegov uticaj.  

Nakon 2019. - pad (Izvor: Economist Impact)

Osim virusa SARS-CoV-2, na ovaj su pad uticale klimatske promene, način ishrane, promenjivost cena hrane, ali i nedostatak državnih ulaganja u poljoprivredu. 

Šta meri GFSI? 

Ovaj indeks u 113 zemalja sveta razmatra četiri glavne kategorije: pristupačnost (cenovna), dostupnost (količina na tržištu), kvalitet i sigurnost kao i prirodni resursi i otpornost. Zasniva se na 58 jedinstvenih pokazatelja koji mere nosioce bezbednosti hrane kako u zemljama u razvoju, tako i u već razvijenim. 

U izdanju za 2021. upravo su prirodni resursi i otpornost u fokusu indeksa kako bi se procenila izloženost zemalja uticajima klimatskih promena, osetljivosti na rizike te kako im se prilagođavaju. 

"GFSI gleda dalje od gladi kako bi identifikovao temeljne učesnike koji utiču na nesigurnost hrane širom sveta", rekao je Tim Glen, izvršni potpredsednik i glavni komercijalni direktor Corteva Agriscience gde, kako ističe, pružaju inovativna rešenja koja su potrebna poljoprivrednicima za održivo postizanje ciljeva produktivnosti i jačanja integriteta prehrambenih sistema.

Pratima Sajn, ispred Odseka za GFSI u Economist Impact-u ističe da iako indeks pokazuje značajan napredak u rešavanju nesigurnosti, sistemi hrane su i dalje vrlo osetljivi na ekonomske, klimatske i geopolitičke šokove.

"Delovanje je imperativ na svim nivoima - lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj. Moramo da okončamo glad i neuhranjenost i garantujemo prehrambenu sigurnost za sve", kategorički je navela. 

Šta je konkretno pokazao? 

GFSI rezultat svoj je vrhunac dosegao 2019. godine. Možda bi bio u porastu i prošle i ove, da nije bilo pandemije. Pad je u ovogodišnjem izveštaju zabeležen u svim regijama i nacijama sa različitim nivoima prihoda.

Kao što se može videti na interaktivnoj karti, evropske zemlje s visokim prihodima i dalje imaju vrlo visok indeks. Na prvom je mestu Irska sa indeksom 84, na drugom je Austrija (81,3), a na trećem Velika Britanija (81). Finska je na četvrtom mestu s indeksom 80,9, a na petom Švajcarska (80,4). 

Kako stoji u izveštaju, Irska je u poslednjih deset godina uspela da smanji troškove hrane, a tamo se desio i veliki napredak u istraživanjima i razvoju poljoprivrede čime se smanjio gubitak hrane, a povećala dostupnost one kvalitetne. Naglašava se kako tamošnja vlada svojom politikom drži do visokih prehrambenih standarda. 

U Irskoj razvijaju poljoprivredu (Foto: Depositphotos/Steve_Allen)

Poboljšanja su zabeležena i zemlje poput Tanzanije, Omana i Kine. S druge strane, s najnižim indeksom su podsaharske afričke zemlje gde je Burundi najniže rangirana sa indeksom od 34,67. 

Ako gledamo zemlje u našoj regiji, na karti se nalazi i Srbija sa indeksom 61,4. Inače, ne postoji indeks za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, pa ni Crnu Goru. 

Kada je reč o zemljama iz nešto šireg okruženja, Italija se nalazi na 18. mestu (76,4), Rumunija na 29. (72,4), Mađarska na 31. (72,1) te Bugarska na 38. mestu (70,5). 

Srbija sa 52. pala na 60. mesto

Srbiju je u odnosu na prošlogodišnje 52. mesto (63,2) na listi od 113. zemalja sa ovogodišnjim indeksom od 61,4 pala na 60. mesto. 

Kao i prošle godine, najbolje je rangirana po pristupačnosti hrane (36.) s indeksom od 82,6. U kategoriji dostupnosti je gotovo pri dnu, na 105. mestu s indeksom 38,4. Kvalitet i sigurnost je Srbiju s indeksom od 81,1 stavila na 37. mesto dok su je prirodni resursi i otpornost s indeksom od 44,7 poizicionirali na 81. mesto. 

Dostupnost hrani je najproblematičnija

Posmatramo li detaljnije kategoriju dostupnosti hrane koja je u Srbiji najlošija, uočićemo kako na nju najviše utiče nestabilnost poljoprivredne proizvodnje koja je manja za "debelo crvenih" 61 odsto u odnosu na prosek. Kada je reč o politici sigurnosti i pristupa hrani, ona je 43,8 odsto ispod proseka. 

Crvene se i "kružići" u kategoriji prirodnih resursa i otpornosti gde je ispod proseka (-43,3) najviše pokazatelj "politička odluka o prilagođavanju". 

Kao prednosti Srbije istaknuti su dobro razvijeni programi mreža za prehrambenu sigurnost kao i prehrambeni standardi. Visok je i udeo stanovništva ispod globalne crte siromaštva (90,4). 


Tagovi

Globalni indeks prehrambene sigurnosti Hrana Srbija Irska Pristupačnost Dostupnost Kvalitet Prirodni resurski Otpornost


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]