Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • IPARD
  • 22.05.2016. 12:00

Šansa za agrobiznis - put kroz IPARD fondove

Novac iz IPARD-a za prošlu godinu nije propao. Komisija neće čekati da neko dođe po novac, poljoprivrednici treba da se pripreme - poručio Oskar Benedikt. Konkurentnost srpske poljoprivrede ne može se podići iz državne kase, neophodni su fondovi EU.

  • 1.841
  • 450
  • 0

Sledeće nedelje Evropska komisija šalje reviziju koja će oceniti da li može da krene transfer novca iz IPARD II programa namenjenog poljoprivredi i ruralnom razvoju. Srbiji je namenjeno 175 miliona evra u okviru ovog programa.

Novac iz IPARD-a za prošlu godinu nije propao. Uskoro se očekuje prvih 15 miliona, čulo se na konferenciji "Šansa za agrobiznis - put kroz IPARD programe" koja je održana na 83. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu.

Na poljoprivrednicima je da se pripreme

Oskar Benedikt
Oskar Benedikt

Zamenik šefa delegacije EU u Srbiji, Oskar Benedikt, rekao je da poljoprivrednici u Srbiji treba da se pripreme, da prave biznis planove i kontinuiranono rade na tome šta treba da urade, kako bi ceo program bio uspešno realizovan. Jednom rečju, oni treba da budu spremni da odgovore na prve pozive iz IPARD-a. "Treba znati da Evropska komisija neće čekati da neko dođe po taj novac. Oni koji pokažu da znaju da iskoriste ta sredstva dobiće više. Ako se sredstva ne iskoriste kako treba biće preusmerena na druge programe ili čak u druge zemlje. Zadovoljni smo akrivnostima srpskog pregovaračkog tima za poljoprivredu jer su značajni pomaci ostvareni u svim poglavljima koja se odnose na ovaj sektor", poručio je Benedikt.

Benedikt je napravio osvrt na početak primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ukazavši na sve bolje rezultate u spoljnoj trgovini Srbije sa EU. "Pre 10 godina Srbija je sa EU trgovala robom vrednom 400 miliona evra. Prošle godine ta vrednost bila je viša od dve milijarde evra. To je značajan rezultat. Srbija više izvozi u EU nego što uvozi. Suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima na godišnjem nivou je oko 300 miliona evra", rekao je Benedikt.

Uskoro revizija

Danilo Golubović
Danilo Golubović

U narednih 10 dana doći će revizija iz Evropske komisije koja bi trebalo da da ovlašćenja za transfer novca iz fondova EU kroz Upravu za agrarna plaćanja. Reč je o najvažnijoj reviziji, i to ne samo Uprave, već i Ministarstva finansija i Sektora za ruralni razvoj. Od njenih rezultata zavise termini, odnosno datum kada ćemo i na koji način početi sa primanjem zahteva za IPARD, rekao je Danilo Golubović, državni sekretar za poljoprivredu. On je istakao da se konkurentnost srpske poljoprivrede ne može podići iz nacionalnog budžeta, sve da je on i šest ili sedam odsto ukupne državne kase. Jedina sredstva koja mogu da utiču na povećanje konkurentnosti su fondovi EU.

"Za poljoprivrednike verovatno sada sve izgleda komplikovano. Reč je o obimnoj administraciji, ali trudimo se da preko poljoprivredne stručne službe objasnimo da je to samo admnistrativna procedura koju će naši farmeri, verujem, kada novac počne da dolazi, brzo savladati. Naši drugi značajni partneri na terenu su zadružni savezi i Vojvodine i Srbije, kao i privredne komore, univerziteti. Zajedno ćemo pomoći poljoprivrednicima da apliciraju za fondove EU. Kako proces bude odmicao i kada se spoznaju svi benefiti ovih fondova, sve će biti jasnije“, poručio je Golubović.

On je naglasio i da je nova Zajednička poljoprivredna politika EU zasnovana na investicijama, na "nou hau" podršku mladima u agraru uz poštovanje ekoloških principa. Takođe je istakao da je veoma bitno da će stavljanjem u funkciju Uprave za agrarna plaćanje biti na najbolji mogući način eliminisan uticaj politike i vanekonomskih faktora iz poljoprivrede jer se aplicira po strogim principima.

Pare iz IPARD programa za prve dve godine nisu propale

Dragan Mirković
Dragan Mirković

Pomoćnik ministra poljoprivrede Dragan Mirković odbacio je spekulacije da su pare iz IPARD programa za prve dve godine već propale i da naši poljoprivrednici neće moći da ih koriste. "Utrošak sredstava sa prvim konkursima krenuće za sredstva locirana za 2015. godinu 15. juna. Potpisuje se finansijski sporazum, jednostavno ta sredstva se troše unazad. Posle eksterne revizije koja je završena 11. novembra kada je dato zeleno svetlo za slanje akreditacionih paketa, sada već imamo finalnu reviziju koja je ključna. Inače revizije se nikada ne završavaju, one će dolaziti svakih šest ili sedam meseci da vide kako napredujemo u sklopu celog pregovaračkog procesa, ne samo IPARD programa. Ukoliko sve bude kako treba sa ovom finalnom reviziom, krajem godine očekujemo raspisivanje prvih konkursa", rekao je Mirković.

On je istakao značaj razmene iskustava sa austrijskim kolegama, koji su i na samoj konferenciji "Šansa za agrobiznis - put kroz IPARD fondove" govorili o korišćenju predpristupnih fondova EU. Posebno je naglasio zajednički rad u poslednje dve godine i to na izradi programa, sektorskih analiza, izradi procedura i izrazio nadu da će se ta saradnja tako i nastaviti. "Samim početkom IPARD programa od sledeće godine sva nacionalna sredstva, svi korisnici koji pripadaju ovom programu ići će na IPARD program. A sva nacionalna sredstva uključujući i pokrajinska i lokalnih samouprava biće dostupna manjim gazdinstvima i za neke nove mere kojima ćemo pokušati ta manja gazdinstva da učinimo ekonomski održivim u narednih tri do pet godina i da ih osposobimo da i oni postanu IPARD korisnici kako bi što veći broj naših domaćinstava bio osposobljen da po ulasku u EU koristi dostupna sredstva",objasnio je Mirković.

Zadružni savez Vojvodine - odgovoran partner

"Zadružni sektor Vojvodine konačno u privrednom životu dobija mesto koje zaslužuje i naša je želja da naši poljoprivrednici, zadrugari iskoriste mogućnosti koje pruža IPARD program, da se dobro pripreme i da sigurno apliciraju za sredstva koja neće biti mala", poručio je Radislav Jovanov, predsednik ZSV.

Govoreći na temu "Poljoprivreda danas - neophodnost povećanja konkurentnosti kroz IPARD fondove", sekretarka ZSV mr Jelena Nestorov Bizonj podsetila je da poljoprivreda ima značajnu ulogu u celokpunoj privrednoj strukturi Srbije, ali i neiskorišćeni potencijal. Ona je rekla da se tokom dužeg perioda podrška poljoprivredi pružala u deklarativnom smislu koju nisu pratile konkretne mere ili ne u svom punom potencijalu, kao da su se često naglašavala pozitivna uz zanemarivanje negativnih kretanja u našem agraru uz isticanje slobodnog tržišta kao vida odricanja odgovornosti koje u EU i drugim razvijenim agrarnim zemljama nije prisutno.

"Slobodno možemo reći da je konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji na veoma niskom nivou. Postavlja se pitanje šta u ovoj situaciji činiti. Dugoročno rešenje u povećanju konkurentnosti može biti samo to da se na najveći broj poljoprivrednih proizvođača primeni što bolji niz ekonomskih mera. Tu se misli na proizvođače koji čine većinu domaćeg agrara, odnosno poljoprivrednici koji imaju posede manje od 10 hektara, a kojih je čak 91,8 odsto. Nosioci malih gazdinstava u većini slučajeva su članovi zemljoradničkih zadruga. Svedoci smo da su prema njima najmanje bile usmerene mere ekonomske politike", rekla je Nestorov Bizonj.

Bizonj
Jelena Nestorov Bizonj

Ona je napomenula da mali poljoprivrednici od svojih zadruga očekuju da pre svega ostanu u ovoj proizvodnji, da ostvare bolje ekonomske efekte poslovanja i da povećaju svoju konkurentnost na različite načine kao što su objedinjavanje ponude i tražnje njihovih proizvoda, ostvarivanjem mogućnosti skladištenja i čuvanja istih, ostvarivanje povoljnijih uslova za prodaju i povećanje dobiti kroz preradu primarnih proizvoda. "U javnosti je malo poznato da se Vojvodina može pohvaliti najdužom zadrugarskom tradicijom u svetu. Zadruge su prisutne čak 170 godina na ovim prostorima, a to znači da imamo i tradiciju i iskustvo i da je ovaj sistem udruživanja održiv. Trenutno u ZSV je uključeno oko 400 aktivnih zadruga koje objedinjuju oko 100.000 ljudi koji su direktno uključeni u zadružni sistem organizovanja. Mišljenja smo da postoji izuzetno veliki potencijal u zemljoradničkom zadrugarstvu za povećanje konkuretnosti kroz korišćenje IPARD fondova, a posebno imajući u vidu šta oni u prvim godinama nude, ali i koje su potrebe zemljoradničkih zadruga na terenu. Konkretne oblasti u kojima postoji interes zadruga za investiranje su investiciona ulaganja u skladišne i prerađivačke kapacitete, u savremenu mehanizaciju i sve prisutnije namere za ulaganja u proizvodnju i preradu profitabilnijih biljnih vrsta, posebno voćarstva i povrtarstva", objasnila je Nestorov Bizonj.

"Obzirom da su sve ove oblasti, da li u prvoj ili u narednim godinama pokrivene IPARD programom smatramo da postoji veza koja treba da se iskoristi. Veoma su nam važna iskustva zadružnih sektora iz zemalja u okruženju, posebno Slovenije i Hrvatske. Njihovi predstavnici kažu da su veoma nezadovoljni stepenom iskorišćenosti IPARD fondova posebno od strane zadruga jer su nespremni dočekali ono što nama predstoji", zaključila je Nestorov Bizonj i uputila poziv našim zadrugama da se što bolje informišu i pripreme.


Tagovi

Sajam poljoprivrede Agrobiznis IPARD fondovi Evropska komisija Revizija Poljoprivreda Rurani razvoj Oskar Benedikt Danilo Golubović Dragan Mirković Zadružni savez Vojvodine Radislav Jovanov Jelena Nestorov Bizonj


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.