Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stručna praksa
  • 02.08.2019. 12:00
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Rad na ekonomiji, deo stručne prakse za učenike Poljoprivredne škole u Valjevu

Dok je za najveći broj školaraca letnji raspust vreme koje provode uživajući na kupalištima, učenici Poljoprivredne škole sa domom učenika Valjevo raspust koriste za sticanje praktičnog znanja na školskoj ekonomiji.

Foto: Sanja Dovečer
  • 532
  • 23
  • 0

Žetveni radovi, kopanje, orezivanje, zalivanje, branje, čišćenje, radovi oko stoke samo su deo poslova koji tokom stručne prakse obavljaju učenici srednje Poljoprivredne škole sa domom učenika u Valjevu u vreme letnjeg raspusta, u vreme kada njihovi vršnjaci uživaju u igricama ili kupajući se na moru.

Svakodnevno, od 20 do 30 učenika od 7.30 do 13.30 boravi na školskoj ekonomiji obavljajući poslove koji su vezani za obrazovni smer koji pohađaju.

Đorđe Gligorijević, je učenik druge godine na smeru tehničar hortikulture već deset dana u julu je na praksi.

"Svaki dan sam ovde, dve sedmice mi traje praksa i moj zadataje je da orezujem živu ogradu i ruže. Ima nas dosta pa nam nije teško, učimo kako se radi, jer smo zato i upisali ovaj smer," kaže kroz osmeh Đorđe. 

Učenici vredni i tokom letnjeg raspusta 

Učenicima ništa nije teško 

Marija i Milica su na praksi već nekoliko dana i pored uređenja botaničke bašte, imale su zadatak i da opleve i okopaju ruže. Kažu da nije teško, a da ponekad i kod kuće rade taj posao. Iako je vruće u plasteniku Duško Milićević misli da je ipak lakše brati paradajz nego kopati.

"Svaka dva do tri dana obavljam ovaj posao. Išao sam i u selo, tamo imamo i malinu, ali i plastenike, tako da mi nije teško. Okopavao sam i papriku na praksi, plevio luk, ali je rad u plasteniku lakši," kaže Duško i dodaje da ima nameru da upiše poljoprivredni fakultet i da se kasnije bavi tim poslom.

Ni učenici koji su zaduženi za branje malina i kupina ne žale se, iako je toplo vreme, jer smatraju da ih tako nešto i čeka, a pored toga što stiču znanje i radne navike, naučili su i da prave vino.

Škola poseduje i veliki stočni fond koji zahteva posebnu brigu

Milan Zec, učenik smera veterinarski tehničar kaže da je njih petoro trenutno iz prve godine već nekoliko dana na praksi i da imaju zadatak da daju seno kravama. "U početku je bilo malo teško da se naviknem, jer moram da ustanem u šest, ali sam se navikao. Životinje moraju ranije ujutru da se hrane, a posle toga održavamo higijenu objekata u kojima borave. Nije teško jer kada se redovno održava onda se sve brzo završi“, objašnjava Milan.

Kako bi stekli prava znanja, neophodno je da se praksa obavi u letnjim mesecima.

Direktor škole Milan Gajić kaže da je njihova škola specifična i da se radi o proizvodnom procesu koji traje 365 dana, te da neke operacije za obuku učenika koje se mogu izvoditi samo u određenim agrotehničkim rokovima, kao što su žetva, kalemljenje, nega povrća, berba povrća i voća, može se raditi samo u letnjim mesecima. Zbog toga se i organizuje profesionalna praksa tokom leta.

"Naravno da učenici imaju raspust. Posle završene nastave oni se po grupama organizuju i dolaze na profesionalnu praksu. Ona traje 60 časova ili tri nedelje, predviđena je za sve učenike. Prehrambeni smer ima praksu odmah na kraju školske godine, a učenici ostalih smerova i tokom leta jer nemoguće je obaviti setvu u maju ili kalemljenje u septembru," objašnjava Gajić.

Kako bi stekli prava znanja, neophodno je da se praksa obavi u letnjim mesecima

Posao je podeljen u zavisnosti od obrazovnog profila 

Poljoprivredni tehničari obavljaju poslove u primarnoj proizvodnji u voćarstu to je berba voća, kalemljenje, berba povrća. "Tehničari hortikulture se brinu o botaničkoj bašti, parku, sadnji cveća, dok su veterinarski tehničari u objektima stočarstva i veterinarskoj ambulanti. Imamo i smer rukovalac mašinskom mehanizacijom i oni prate ispravnost svih mašina zajedno sa profesorima i majstorima i staraju se da sva mehanizacija funkcioniše," kaže Gajić.

Od voća i povrća koje se ubere na školskoj ekonomiji jedan deo ide za prodaju, a jedan deo se prerađuje u školi, u pekari, mlekari, mesari i radionici za preradu voća i povrća.

"Valjevska poljoprivredna škola poseduje 65 ha poljoprivrednog zemljišta i praktično se sve finansira iz sopstvenih sredstava i ono što se na tržištu zaradi, vraća se u proizvodnju, a ostatak se ulaže u nabavku novih sredstava i opreme kako bi se poboljšali uslovi rada za učenike i nastavnike," naglašava Gajić.

"Zahvaljujući učešću u proizvodnom procesu, učenici imaju uslove u kojima vežbaju i oni su realni, to je nešto što će ih sačekati u stvarnom životu posle završene škole i na taj način mogu izgraditi svoj stav i odnos prema poljoprivrednoj proizvodnji i pozivu koji su odabrali," zaključuje Gajić.


Foto prilog


Tagovi

Poljoprivredna škola Valjevo Milan Gajić Praksa Školska ekonomija Đorđe Gligorijević Duško Milićević


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]