Dok se ruski potrošači žale na visoke cene i loš kvalitet domaće hrane zbog nedostatka konkurencije, Putin je produžio zabranu uvoza hrane iz EU na dodatnih godinu dana.
Zabrana uvoza mlečnih proizvoda, mesa, sira, ribe, voća i povrća iz Evropske unije u Rusiju prvi put je uvedena u avgustu 2014. godine, a bila je reakcija na sankcije koje im je Zapad nametnuo nakon sukoba u Ukrajini.
Sada je ruski predsednik, Vladimir Putin potpisao odgovarajući dekret i produžio zabranu do 31. decembra 2021. godine.
Ta zemlja, kako piše agrarheute, koristi embargo za obnavljanje sopstvene proizvodnje, na primer u mlečnoj industriji i to kako bi što više smanjili zavisnost od uvoza.
Logično, zabrana uvoza utiče na mnoge zemlje koje su uvele sankcije Rusiji, uključujući Sjedinjene Američke Države, Australiju, Kanadu i Ukrajinu.
Rusija prošle godine prvi put izvezla više poljoprivrednih proizvoda nego naoružanja
Mnogo robe s embargom, poput sira iz Francuske i Italije, i dalje dolazi na tržište ove zemlje zaobilaznim putevima i krijumčarenjem, a tadašnje vlasti su uništile tone takve hrane.
Istovremeno, kritika dolazi od strane potrošača koji upozoravaju kako je uklanjanje inostrane konkurencije povećalo cene ruske hrane. Osim toga, kupci se ponekad žale i na loš kvalitet u odnosu na hranu sa zapada.
Političari u Moskvi ovu zabranu ocenjuju velikim uspehom, smatrajući kako će se time poboljšati samodovoljnost kao i da ojačaju i pozicije zemlje kao izvoznika poljoprivrednih proizvoda.
Podsetimo, očekuje se da će žetva pšenice u toj zemlji porasti za najmanje tri miliona tona. Ove godine mogla bi da prikupi sveukupno 127,5 miliona tona, što bi bila jedna od najvećih žetvi u zemlji i druga najveća dosad. Od nje je veća samo ona iz 2017. godine kada su požnjeli 135,5 miliona tona žitarica.
Proizvođači hrane iz Unije ušli su na druga tržišta poput SAD-a i Kine, a Putin je nekoliko puta rekao da će ukinuti protivsankcije čim EU okonča kaznene mere protiv Rusije. Međutim, kraj se i dalje ne nazire.
Tagovi
Autorka