Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ptice i poljoprivreda
  • 24.06.2019. 18:00

Ptice kao saveznici u poljoprivrednoj proizvodnji

Malo je poznato koliko nam ptice pomažu u poljoprivrednoj proizvodnji i koje su to vrste koje daju poseban doprinos. Brojna istraživanja pokazuju da su one neizmerno korisne, ne samo u poljoprivredi, već u čitavom ekosistemu. Upravo iz ovog razloga, one su među najzaštićenijim kičmenjacima u Srbiji, ali i u Evropi.

Foto: Marija Katić
  • 491
  • 17
  • 0

Brojna istraživanja pokazuju da su ptice neizmerno korisne, ne samo u poljoprivredi, već u čitavom ekosistemu. Po značaju u poljoprivredi izdvajaju se dnevne i noćne grabljivice.

Jedna od najznačajnijih vrsta je svakako vetruška (Falco tinnunculus). Hrani se pretežno sitnim sisarima (najviše voluharicama), gušterima, insektima i malim pticama.

Prema rečima diplomiranog biolog - ornitologa Miloša Radakovića, stručnog saradnika Zavoda za zaštitu prirode od noćnih grabljivica, sove imaju poseban značaj: "One su najbolji primer i svakako najznačajniji biološki regulatori brojnosti nekih vrsta, posebno sitnih sisara, jer ukoliko dođe do gradacije u brojnosti mogu biti štetni u poljoprivredi. U Srbiji je evidentirano deset vrsta sova i sve su strogo zaštićene divlje vrste".

Domaćinstvo Kiš Bičkei ima 48 gnezda seoskih lasta

I ptice iz reda pevačica odlične u borbi protiv štetočina

Od dnevnih vrsta grabljivica, pored vetruške (Falco tinnunculus) tu je i mišar (Buteo buteo). Posebno mesto svakako zauzimaju i ptice iz reda pevačica (Passeriformes) i reda detlića (Piciformes), koje u najvećoj meri u ishrani koriste odrasle i larvene oblike insekata i na taj način ratarima štede velike količine novca u borbi protiv štetočina. Pored ovih vrsta, kao primer može da se navede i jarebica (Perdix perdix), koja u svojoj ishrani, između ostalog, koristi krompirovu zlaticu. 

Veliki detlić (Foto: Miloš R.) 

Koliko jedna sova doprinosi proizvodnji kravljeg mleka? 

Možda najzanimljiviji primer značaja ptica u poljoprivredi predočio je naš sagovornik predstavivši računicu na temu - koliko mleka daje jedna sova?

"Sove se hrane uglavnom voluharicama, koje u svojoj ishrani koriste travu i detelinu namenjenu ishrani krava muzara. Jedan par sova za jednu noć ulovi 6-10 (redovno) ili čak 15 i više (kada je period hranjenja mladunaca) voluharica i miševa. Tako da se može računati da je hranidbeni uspeh sova oko 3.500 sitnih glodara godišnje", pojašnjava on. 

Ukoliko uzmemo da je svaki taj glodar tokom godine pojeo ili oštetio u proseku samo po tri kilograma stočne hrane (pod uslovom da se ne računa učinak njihovih potomaka), onda to znači da jedan par sova može da donese godišnje dodatnih deset tona hrane za stoku.

"Domaćin koji na svom imanju ima sove može da othrani jednu kravu više godišnje ili da mu sove uštede nekoliko hiljada litara mleka više. I opet, sve to "besplatno", bez utrošenog dinara na hemijska sredstva za suzbijanje glodara!"

Sova (Foto: Miloš R.) 

Kako privući ptice i učiniti ih saveznicima u poljoprivredi

Neke od najpraktičnijih i široko korišćenih aktivnosti kako kaže Miloš su izrada i postavljanje veštačkih duplji - kućica za gnežđenje. Kućice mogu da koriste i za skrivanje i noćenje van perioda gnežđenja. Najbolje ih je postaviti na visine pet m i više, kako ne bi došlo do ugrožavanja ptica, legala i mladunaca od strane domaćih mačaka. I treba ih izraditi na način da što vernije predstavljaju prirodne šupljine - duplje.

Pored kućica, posebno u zimskom periodu, značajne su hranilice, na kojima se mogu poslužiti semenje i žitarice. Hranilice treba da budu zaštićene od kiše i vlage, a hrana da bude uvek sveža. U hranilice ne treba ostavljati hleb, mrvice hleba ili ostatke ljudske ishrane, a to je ono u čemu često grešimo. Najbolje je da to bude suncokret ili krupno mlevene žitarice, a može se ostaviti i voće. Hranilice se postavljaju i služe uglavnom vrstama iz reda pevačica. Posebno u letnjim mesecima sa periodima letnje žege, ali i u zimskim mesecima kada voda ledi, potrebno je da se pticama omogući pitka voda. I to je vid da se one zadrže na mestima gde su nam potrebne.

Pticama se takođe može pomoći tako što se na otvorenim površinama koje imaju malo stabala ili ih nema u blizini i naročito kada su parcele veće, postave tzv. stajanke. Najbolje je da budu visine 1,5 - 2 metra i više, da budu čvrsto pobijene u podlogu i da na vrhu stoji poprečna stajanka dužine 30cm, kako na nju može da sleti manja ili veća ptica grabljivica, sa koje može da osmatra parcelu i da lakše uoči i ulovi plen.

Poljski vrabac (Foto: Marija Katić)

Ne postoje "štetne" ptice po poljoprivredu

Kao veliki poznavalac i ljubitelj prirode, a naročito ptica, naš sagovornik objašnjava da u prirodi ništa ne može da bude štetno. Može da dođe do prenamnoženja jedne ili više vrsta jedne životinjske grupe, koja svakako nastaje usled delovanja nekog drugog biotičkog ili abiotičkog faktora. 

"Rastom ljudske populacije širila se potreba za širenjem i poljoprivrednih površina, a time je uzurpiran dom za mnoge divlje vrste. To ne bi bio preveliki problem da su se na tim površinama nastavili tradicionalni vidovi obrade zemljišta, nego se snažno srljalo u progres i u smeru intenziviranja poljoprivredne proizvodnje do najmodernijih njenih oblika, koji svakako znatno narušavaju prirodnu ravnotežu. Takvim načinom izmene u poljoprivrednoj praksi zapravo je zauzeto nekadašnje prirodno stanište mnogih vrsta," objašnjava on. 

Mali deo ptica je ostao i prilagodio se novim uslovima. Te vrste imaju konotaciju negativaca u poljoprivredi i tretiraju se kao štetočine. Reč je o vrstama ptica poput svrake, gačca, sive vrane, sojke, čavke, gavrana i druge. Štete se javljaju u svim fazama poljoprivredne proizvodnje, ta visina štete se teško precizno utvrđuje, a često se tim procenama i manipuliše. Podaci kojima naš sagovornik raspolaže je da zvanično prijavljenih slučajeva i zahteva za nadoknadu štete od divljih vrsta ptica na godišnjem nivou je između pet i deset.


Foto prilog


Tagovi

Ptice Sove Poljoprivreda Štetočine Zavoda za zaštitu prirode Mišar Vetruška Noćne grabljivice Miloš Radaković


Autorka

Julijana Radenković

Više [+]

Julijana je master diplomirani agroekonomista. Autor nekoliko naučnih radova. Moto: "Ko hoće nešto da učini, nađe način, a ko ne želi, nađe izgovor".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D