Poslednjih nekoliko decenija razvija se novi koncept poljoprivredne proizvodnje u svetu. Mnoge zemlje su se opredelile za uvođenje integralne proizvodnje kao novog koncepta održive poljoprivrede.
Poslednjih nekoliko decenija razvija se novi koncept poljoprivredne proizvodnje u svetu. Mnoge zemlje su se opredelile za uvođenje integralne proizvodnje kao novog koncepta održive poljoprivrede. Integralna poljoprivreda se zasniva na pažljivom korišćenju prirodnih resursa i regulacionih mehanizama za zamenu potencijalno zagađujućih elemenata.
Ovaj vid proizvodnje se oslanja na integralne mere zaštite kao osnov za donošenje odluka u zaštiti bilja. Integralno upravljanje štetnim organizmima je sagledavanje svih dostupnih metoda za zaštitu bilja, na osnovu kojih se obavlja integracija odgovarajućih mera kojima se sprečava razvoj populacija štetnih organizama, ograničava primena sredstava za zaštitu bilja do nivoa koji je ekonomski i ekološki opravdan i svode se, na najmanju moguću meru, rizici po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Evropski parlament je 2009. godine u cilju očuvanja useva i održive primene pesticida u praksi, doneo Direktivu Evropskog parlamenta i Saveta broj 2009/128/EZ. Ovom Direktivom se utvrđuje okvir u cilju postizanja održive primene pesticida smanjenjem rizika i uticaja pesticida na zdravlje ljudi i životnu sredinu i promoviše primena integralnog upravljanja štetnim organizmima.
Kao posledica ove Direktive, a na inicijativu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, 2010. godine je došlo do uspostavljanja sistema Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja (PIS) na području AP Vojvodine. Kao logičan korak, dve godine kasnije, sistem se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede proširio na celo područje Republike Srbije. Odgovore na stručna pitanja dala nam je Rukovodilac prognozno-izveštajne službe Srbije Milena Marčić, diplomirani inženjer zaštite bilja.
Šta je PIS?
Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja je sistem koji pruža pomoć poljoprivrednim proizvođačima prilikom donošenja odluka o primeni pesticida u suzbijanju bolesti i štetočina u najznačajnijim poljoprivrednim usevima i zasadima na području zemlje.
Na dnevnom nivou, PIS obavlja obiman monitoring biljaka domaćina, štetnih organizama na njima i uslova u kojima se biljke i štetni organizmi razvijaju. Osnovni cilj monitoringa je utvrđivanje najznačajnijih bioloških događaja u životu štetnih organizama i biljaka domaćina radi preduzimanja pravovremenih i opravdanih mera zaštite poljoprivredne proizvodnje.
Kakav je monitoring u PIS-u?
Monitoring je pravovremen, kontinuiran i sveobuhvatan. Pravovremen monitoring omogućava vremenski dovoljno efikasnu detekciju štetnih organizama u polju, na osnovu koje proizvođači preduzimaju meru koja ekonomski ne ugrožava njihovu proizvodnju.
Kontinuiran monitoring pruža informacije o štetnim organizmima od početka do kraja vegetacije, kao i u periodu mirovanja pojedinih višegodišnjih biljaka domaćina. Sveobuhvatan monitoring podrazumeva praćenje svih štetnih organizama koji se javljaju na biljci domaćinu kao i utvrđivanje intenziteta njihovog prisustva.
Monitoring biljaka domaćina se sprovodi nad 40 različitih poljoprivrednih biljnih vrsta. Pomoću vizuelnih pregleda se utvrđuju sve faze razvoja biljaka domaćina, od početka do kraja vegetacije.
Monitoring se obavlja na oko 130 ekonomski najznačajnijih štetnih organizama u poljoprivredi Srbije pomoću feromonskih klopki, svetlosnih lovnih lampi, vizuelnih pregleda patogena, štetočina, hvatača spora, ogleda i laboratorijskih analiza.
Pomoću automatskih meteoroloških stanica (AMS) koje su smeštene u usevima i zasadima, prate se uslovi u kojima se odvija proizvodnja. Na području Srbije na dnevnom nivou se beleže najznačajniji meteorološki parametri (temperatura vazduha, temperatura zemljišta, relativna vlažnost vazduha, padavine i dužina trajanja vlaženja lista) na 186 AMS. Navedene aktivnosti se sprovode na preko 1.000 referentnih lokacija monitoringa na području cele Srbije.
Kome je namenjen PIS?
PIS je sistem koji predstavlja pomoć u donošenju odluka o sprovođenju mera zaštite poljoprivrednih useva od štetnih organizama i namenjen je najpre poljoprivrednim proizvođačima, ali i savetodavcima u poljoprivredi, agronomima i svim zainteresovanim učesnicima u poljoprivrednoj proizvodnji.
Kako doći do informacija iz PIS-a?
Širenje podataka i vesti o tome šta je neophodno i opravdano preduzeti u zaštiti bilja obavlja se preko portala PIS-a (www.pisvojvodina.com ili www.pissrbija.com), SMS poruka, televizijske emisije "Zelena prognoza", edukacije proizvođača i različitih publikacija za razne pisane i elektronske medije.
Sve preporuke i prilozi koji se publikuju na Portalu prolaze kroz procese analize, provere i krajnjeg odobravanja od strane Pokrajinskog/Republičkog centra PIS-a. Centar kreira i SMS preporuke. Saglasnost za primanje SMS preporuka se može potpisati u svakom regionalnom centru PIS-a. U periodu najveće sezone u zaštiti bilja, od 1. marta do 1. septembra, Centar piše i scenarija za TV emisiju "Zelena prognoza" koja se emituje svakog radnog dana na kanalu "RTV 1".
Šta je to preporuka iz PIS-a?
Preporuka je najkompleksnija izlazna informacija iz PIS-a. U nju su ugrađeni podaci iz monitoringa biljaka domaćina, štetnih organizama i meteoroloških uslova. Svaka preporuka je napisana u skladu sa definisanim modelom zaštite za određenu biljnu vrstu i sadrži sledeće informacije:
Preporuke i model zaštite useva i zasada?
Svaka od preporuka je samo segment modela zaštite koji su definisani za najznačajnije poljoprivredne proizvodnje na području zemlje. Sve preporuke za jednu biljnu vrstu, od početka do kraja vegetacije čine jedan model zaštite.
Modeli zaštite su tako kreirani da zadovoljavaju zahteve kao što su:
Ova godina je specifična po tome što je značajan broj pesticida povučen iz upotrebe kako kod nas tako i u Evropskoj uniji, te su već neki modeli zaštite pretrpeli izmene tokom ove sezone.
Šta čini stručni tim PIS-a?
U teritorijalno nadležnim poljoprivrednim stručnim službama smešteni su regionalni centri PIS-a. U svakom regionalnom centru rade stručnjaci za zaštitu bilja koji neposredno rade monitoring. Na području zemlje funkcioniše 28 regionalnih centara, 12 na području Autonomne pokrajine Vojvodine i 16 na području centralne Srbije.
Šta su dalji planovi razvoja PIS Srbije?
Planovi za dalji razvoj Sistema uključuju korišćenje izlaza iz numeričkih modela za prognozu vremena u izradi prognostičkih modela za biljne bolesti i štetočine. Cilj je izrada prognostičkih modela koji bi pružili informacije o razvoju štetnog organizma za pet do deset dana unapred. Na taj način bi bilo obezbeđeno dovoljno vremena za saopštavanje preporuke i realizaciju preporučene mere u proizvodnim uslovima.
Tagovi
Autorka
Partner
Hajduk Veljkova 11,
21 000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 (0) 21 4886 500,
e-mail: vgkomunikacije@victoriagroup.rs
web: http://www.victorialogistic.rs/