Pretraživanje tekstova
Juče u Vladi nije postignut dogovor sa malinarima i hladnjačarima jer su se na sastanku pojavila samo dva predstavnika hladnjačara pa se pregovori nastavljaju 18.juna 2015. godine.
Pregovori koje su juče u Vladi Republike Srbije započeli malinari i hladnjačari biće nastavljeni u četvrtak 18. juna 2015. godine. Dogovor nije postignut jer su sastanku prisustvovala samo dva predstavnika hladnjačara za skladištenje voća i povrća.
Malinari traže početnu cenu maline od 2,3 evra za kilogram te smatraju da bi cena maline trebala da bude izjednačena sa izvoznom cenom griza. Predsednik Asocijacije jagodastog voća Malinari Srbije, koja okuplja 20 udruženja, Dobrivoje Radović, istakao je kako su se oko tog stava složili na sednici Upravnog odbora koja je održana u Požegi, a nadaju se što skorijem dogovoru oko jedinstvenog stava o ceni maline za 2015. godinu.
Cena koju su hladnjačari predložili iznosi 109,50 dinara, i za malinare je ona neprihvatljiva. Radović je dodao i da su malinari prošle godine izmanipulisani pa zato ove godine traže da cena maline ne bude niža od izvozne cene griza.
Budući da je u zemljama u okruženju zabeležen manji rod maline nego što to beleži Srbija, interes za kupovinom maline postoji, stoga Radovića zanima zašto se stranim kupcima zabranjuje da malinu kupuju direktno i poziva državu da reši ovu situaciju, jer vremena za čekanje nema. Ovo pitanje važno je što pre rešiti i zbog preprodavača koji zloupotrebljavaju nisku otkupnu cenu maline kako bi kasnije mogli preprodavati po znatno većim cenama.
Osim toga, malinari su ovu priliku iskoristili i da upute apel Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Republike Srbije da se štete koje su poljoprivredni proizvođači pretpeli u nedavnom nevremenu nadoknade što pre.
Iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine poručili su da je dogovoreno da se konstruktivni dijalog koji je uspostavljen nastavi uz posredstvo Vlade RS i resornih ministarstava, a u cilju postizanja dugoročnog dogovora za unapređenje proizvodnje, prerade i plasmana crvenog zlata, dodajući da će da nastave pružati podršku dijalogu kako bi se obezbedilo sistemsko rešenje za prevazilaženje izazova koji su u ovom trenutku pred svim stranama uključenima u pregovore.
Tagovi
Malinari Hladnjačari Vlada Republike Srbije Ministarstvo poljoprivrede Strani kupci Dobrivoje Radović Preprodavači Početna cena Nadoknada štete Nevreme Malinari Srbije
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.