Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredna istraživanja
  • 21.03.2020. 12:00

Povezanost nauke i poljoprivrede u Srbiji mora biti veća

Jako je bitno da shvatimo da nauka ne postoji zarad nauke, kao što ni privredni razvoj ne postoji bez nauke. MIšljenje Borislava Rajkovića, DAAD stipendiste u Nemačkoj je da nedostatak te povezanosti karakteriše nauku u Srbiji i iz toga proizilaze brojne razlike.

Foto: Zlatko Markovinović
  • 152
  • 4
  • 0

Čini se da je danas nauka nikada udaljenija od poljoprivredne prakse u našoj zemlji. Rezultati istraživanja često su nedostupni poljoprivrednicima, pa se može steći utisak da nauka postoji samo radi nauke, a da se poljoprivredni proizvođači, uprkos brojnim otkrićima i saznanjima ne oslanjaju na pouzdane osnove za razvoj svoje proizvodnje. Ovo ne važi baš za svaku oblast poljoprivrede.

Pametna poljoprivreda: Da li je moguće razviti ovaj koncept i kod nas?

Kada je reč o velikim poljoprivrednim semenskim kućama ili kućama u oblasti zaštite i prihrane biljaka, tu možemo čuti rezultate istraživanja o visokim, stabilnim i kvalitetnim prinosima. Međutim, kada je sa druge strane reč o potrebama tržišta, najboljeg nastupa na tržištu i ostvarivanju najbolje zarade, takve informacije poljoprivrednici ne mogu čuti.

"Što se tiče trendova, mislim da preovladava briga za životnu sredinu. U skladu sa tim, potrošači će se lakše odlučiti da kupe proizvod ukoliko znaju da se proizvođač ponaša odgovorno prema životnoj sredini. Slično tome, značajan motiv kupovine proizvoda regionalnih proizvođača biće niže zagađenje uzrokovano transportom. Značajan trend jeste takođe i obraćanje pažnje na životni standard i uslove rada proizvođača i zaposlenih. Tako će deo kupaca ceniti proizvod sa oznakom "Fair Trade" koja garantuje veće zarade za proizvođače u zemljama u razvoju kao i ispunjavanje socijalnih i ekoloških standarda", kaže Borislav Rajković, DAAD stipendista i doktorand druge godine na Institutu za istraživanje poljoprivrede u zemljama u tranziciji (IAMO) Hale, Nemačka.

Na pitanje o statusu organske hrane u Nemačkoj, naš sagovornik kaže da organska hrana već postala sastavni deo života mnogih i uobičajeni deo ishrane. Veliki broj ljudi spremni su da plate znatno više cene organske hrane.

Da li se traže stručni ljudi?

Borislav, koji je osnovne i master studije završio na smeru agroekonomija na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu o primeni ove nauke u zemlji u kojoj trenutno studira kaže da sa njegove tačke gledišta, istraživanja i nauke, utisak je da naša struka predstavlja bitan deo širih strategija razvoja.

Zašto nove generacije treba da uzmu u obzir karijeru u poljoprivredi?

"U takvoj situaciji, osoba koja želi da nastavi svoju karijeru u nauci, konkuriše za otvorenu poziciju doktoranda, slično kao da je u pitanju zaposlenje u privatnoj firmi. Ti zadaci istovremeno predstavljaju istraživanje u okviru doktorata te osobe. Što se tiče privrede, mozžda je najispravnije reći da opcije mogu biti raznovrsne. Naglašavam 'mogu', jer je prisutan trend potražnje za osobama određenih profila u kojima je samo jedan deo predstavlja formalno obrazovanje. Pored obrazovanja, ostali delovi profila jesu druge veštine koje definišu profil i pravac buduće karijere."

Projektna i individualna istraživanja

Model finansiranja i sprovođenja istraživanja sličan je kao i kod nas.

"Istraživanja se mogu podeliti u dve velike grupe: istraživanja u okviru projekata i individualna istraživanja. Projekti se planiraju i realizuju na osnovu konkursa raspisanih od strane EU, pojedinih nemačkih institucija i slično. Konkursi predstavljaju način odabira najboljih rešenja aktuelnih problema, unapređenje postojećeg stanja ili uvođenje inovacija. Teme konkursa su uglavnom inspirisane velikim, generalizovanim ciljevima poput Ciljeva održivog razvoja UN", kaže Borisalv.

Stipendija se dobija na osnovu značaja istraživanja

Trenutno postoje desetine projekata na kojima zaposleni sa instituta učestvuju i gotovo svaki od projekata predstavlja koordinisani rad više institucija iz različitih zemalja, i neretko, iz različitih oblasti. Ovakav pristup doprinosi razvoju rešenja koja imaju veću upotrebnu vrednost u praksi i društvu što ujedno predstavlja i važan faktor na konkursu kod institucija koje finansiraju projekte. Upotreba rešenja u privredi ne može da se garantuje, ali praksa uključenosti privrednih subjekata i širokog kruga 'stejkholdera' u toku trajanja projekata čini realnu upotrebu izvesnijom.

Inovatorka koja ruši sve predrasude o ženama u poljoprivredi

Individualna istraživanja sa druge strane ne moraju biti u istoj meri usmerena na praktična rešenja. U tom slučaju postoji sloboda usmerenja istraživanja na metodološka dostignuća ili pak analizu nekih istorijskih kretanja. Međutim, odluka o dobijanju stipendije za individualno istraživanje se uglavnom dobija na osnovu predloga istraživanja, koji po pravilu treba da opiše i značaj tog istraživanja.

Neki od projekata na kojima je Borislav radio su; VALUMICS - Razumevanje kanala snabdevanja i dinamike istih, LaScalA - Međunarodni stručni centar za velike farme, FEDAGRIPOL - politička ekonomija poljoprivrednih sistema u federativnim sistemima i KlimaALEZ- povećanje otpornosti na klimatske promene putem poljoprivrednog osiguranja.

Povezanost nauke i poljoprivrede je neophodna

Naš sagovornik kaže da izbegava da pravi dugoročne planove i da želi da usavrši dalji rad na doktoratu, kao i da nastavi sa učenjem nemačkog jezika. Kaže da doprinos nauke poljoprivredi može biti ogroman, a da bi se to postiglo neophodna je komunikacija koja će moći da usmeri nauku na praktične probleme i samim tim doprinese korisnosti naučnih rezultata.

Na taj načih se mogu obezbediti razvojni skokovi, ključni za konkurentnost učesnika u kanalima snabdevanja. Jako je bitno da shvatimo da nauka ne postoji zarad nauke, kao što ni privredni razvoj ne postoji bez nauke. MIšljenje našeg sagovornika je da nedostatak te povezanosti karakteriše nauku u Srbiji i iz toga proizilaze brojne razlike.


Tagovi

Poljoprivredni fakultet Nemačka Tržište poljoprivrednih proizvoda Doktorske studije Agroekonomija


Autorka

Julijana Radenković

Više [+]

Julijana je master diplomirani agroekonomista. Autor nekoliko naučnih radova. Moto: "Ko hoće nešto da učini, nađe način, a ko ne želi, nađe izgovor".