Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plodnost zemljišta
  • 01.10.2019. 13:30

Opada nivo humusa u zemljištu jer nema dovoljno goveda

Zbog alarmantnog opadanja organske materije, odnosno humusa, pogotovo u Vojvodini, gde se nalazi oko 1,7 miliona hektara obradivih oranica, njive bi uskoro mogle da postanu neplodne!

Foto: Julijana El Omari
  • 611
  • 27
  • 0

Stručnjaci upozoravaju da je nivo humusa u zemljištu već pao ispod tri odsto, što je na granici optimalnog.

Jovica Vasin, stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu napominje da je krajnji momenat da, pre svega, država shvati razmere ovog problema i da reaguje. "U suprotnom, Vojvodinu uskoro nećemo moći da zovemo žitnicom ni Srbije, a kamoli Evrope", upozorava on.

Rapidno opada i stočni fond 

Srbiji, a posebno Vojvodini, preti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta, što može imati nesagledive posledice i na proizvodnju. Negativni efekti već su vidljivi, jer uprkos tome što se primenjuju kompletne agrotehničke mere, prinosi opadaju.

Oko 75 odsto površine Vojvodine pokriveno je sa dva tipa zemljišta, černozemom i ritskom crnicom, koja je u drugoj polovini prošlog veka imala sadržaj organske materije iznad pet odsto, a danas je ovoliki sadržaj humusa prisutan na samo jedan odsto površina. Još jedan od problema je i to što rapidno opada stočni fond - u prethodne tri decenije po stopi od dva do tri odsto godišnje. U tome je i odgovor na pitanje zašto se na većini njiva (u Srbiji ima 4,1 miliona hektara obradivih polja) ne koristi stajnjak kao organsko đubrivo, nego mineralna gnojiva.

Značaj kontrole plodnosti zemljišta i kako do besplatne analize

Vojvodina za pola veka - pustinja!

S druge strane dobro je što se grade novi sistemi za navodnjavanje. Prema podacima RZS voda sada stiže samo na 1,5 odsto oranica, ili 46.823 hektara. Istovremeno u svetu se navodnjava čak 17 odsto površina! Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će, čak i ako se izgrade novi sistemi za navodnjavanje, ali bez stajskog đubriva Vojvodina, već za pola veka, postati pustinja! 

Rešenje problema treba tražiti u oporavku stočarstva i povećanju broja goveda. U tom kontekstu zanimljiv je podatak da kako prenosi Makroekonomija četiri najveća tajkuna u Srbiji raspolažu sa više od 120.000 hektara oranica. Kada bi po svakom hektaru imali samo po jedno uslovno grlo goveda to bi značilo stočni fond od 120.000 junadi (Srbija je na početku 2018. godine imala samo 12.000 junadi). Posle izvoza u Tursku nema podataka koliko ih je ostalo u tovu i za koliko je zasnovan novi tov. Dalje to znači da bi sa 120.000 junadi imali dovoljno i prirodnog gnojiva za đubrenje zemljišta. I ne samo to - imali bi 10.000 tona "bebi-bifa" za izvoz u EU. 

Kako da odmorite zemljište i povećate plodnost

Proces uništavanja stočarsta počeo 2018. godine

Proces uništavanja stočarstva sa prodajom, ali ne i obnovom fona, počeo je 2018. godine kada je Turska u svetu kupila 54.000 tona govedine, a u tome 3.609 tona iz Srbije. Prosečna uvozna cena bila je 3.959 evra po toni, dok je iz Srbije to meso kupljeno po ceni od 5.314 evra po toni. Na početku 2018. godine godine Srbija je u tovu imala samo 12.000 junadi. Najveći deo je morao biti zaklan. Zbog visokog kvalieta stoke, to meso Turci su Srbiji platili čak 34,2 odsto više od prosečne cene po kojoj su meso kupovali u svetu. Jedan od razloga je što se stoka u Srbiji hrani zdravo, sa hranom bez GMO… Prema ovim podacima, uvoz govedine iz Srbije vredeo je 19,2 miliona evra i učestvovao je sa deset odsto u ukupnom uvozu ovog mesa u Tursku 2018. godine. Inače, Turska je u 2018. godini povećala uvoz sveže i sušene govedine za 5,3 puta. Dve trećine mesa kupila je iz Poljske, 18 odsto iz Bosne i Hercegovine, a manje od Srbije kupila je iz Ukrajine, Mađarske, Fancuske, Rumunije i Latvije.

Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statisitku, broj goveda na početku godine u Srbiji bio je 878.000 svih grla. To je najmanji broj goveda od početka XX veka. Da li je izvoz u Tursku uticao da se poveća stočni fond u Srbiji, za sada nema zvaničnih podataka.


Izvori

Makroekonomija


Tagovi

Plodnost zemljišta Stočni fond Broj goveda Prinosi Humus u zemljištu Jovica Vasin


Autorka

Slađana Aničić

Više [+]

Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.