Britanski naučnici upozoravaju na invaziju braon mramoraste stenice. Klimatske promene podstakle su najezdu ovih insekata koji poljoprivrednoj proizvodnji nanose velike štete.
Braon mramorasta stenica (Halyomorpha halys) poznata kao smrdljivi martin ili smdribuba se sve češće javlja u velikim razmerama i oštećuje baštenske biljke. Ove godine britanski naučnici upozoravaju da je tamo stigla transportom, a kako piše Guardian, poljoprivrednici strahuju za svoje voće i povrće.
Ova štetočina stvara smeđe tragove na plodovima i smanjuje tržišnu vrednost proizvoda. Zabrinuta je i britanska vinska industrija jer se mogu naći na ubranim grozdovima koji su sirovina za proizvodnju vina, a svojim prisustvom oslobađaju jedinjenja koja mogu da pokvare njegov miris i ukus.
U toj zemlji prvi put su pronađeni u vrtovima Prirodnjačkog muzeja i to za vreme jednog od najtoplijih dana prošle godine, a kasnije su primećeni i dalje.
Maks Barklej, kustos zadužen za bube, vrste kojoj pripada i smrdljivi martin još 2014. godine prognozirao je da je samo pitanje kada će i na to područje doći. Sada kada je došao, smatra da će ga biti nemoguće istrebiti.
"Slično je i sa ostalim invazivnim vrstama. Nađeš jednog ili dva i onda ih odjednom ima svuda", upozorio je uporedivši ih sa azijskom bubamarom koja je tamo iz Kine stigla još 2006., a sada je ima na svakom koraku.
Kaže i da je i navedena stenica slična ostalim koje su tamo već prisutne, ali nijedna tamošnja autohtona vrsta nije štetočina u poljoprivredi. Na primer, u SAD-u je ovaj insekt 2010. naneo štete u vrednosti od 37 miliona dolara.
"Populacija azijskih bubamara naglo je porasla i sada ponovno opada. To se dešava jer ih grabežljivci, paraziti i bolesti na kraju sustignu", tvrdi on dodavši kako invazivna vrsta stvara štete pre nego što se postupno preseli na određeno područje i postane deo afirmisane faune.
Ali, u jedno smo sigurni, sa klimatskim promenama i globalnom trgovinom postaće sve veći problem. Tu su i sve toplije zime koje osiguravaju opstanak ovim vrstama pa to rezultira sa više insekata u proleće.
Shodno tome, naučni rad pod nazivom: Uticaj klimatskih promena na potencijalnu rasprostranjenost braon mramoraste stenice sa posebnim osvrtom na Severnu Ameriku i Evropu istražio je njihovo širenje. U njemu je dokazano da se zbog sve većih temperatura ove štetočine sa juga Evrope šire prema severu. Isto je zabeleženo u SAD-u gde se sele u Kanadu.
Takođe, otkriveno je da klimatske promene mogu da povećaju broj generacija svake godine, a omogućuju im da postanu i vrste koje godišnje imaju dva ili više legla na severnim područjima. Prema rezultatima istraživanja, od njihove najezde najugroženija je Evropa, severoistok SAD-a i jugoistok Kanade.
Poljoprivrednici moraju da pronađu načine kako se boriti s novim vrstama pa tako i ovom stenicom. I kod nas je tokom poslednjih godina primećena sve veća invazija ovih insekata, a ljudi primorani su da pronađu načine kako da se izbore s njima. Najčešće se preporučuju hemijska sredstva, ali je problem što brzo postanu rezistentni na njih.
U organskoj proizvodnji dopušteni su preparati na bazi piretrina kao i upotreba parazita Trichopoda pennipes i Trissolcus basalis koje parazitiraju jaja i larve. Od biljnih tu su najčešće preparati od lukovine, ljute paprike, semena gorušice, belog luka i nane.
Tagovi
Autorka