Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • proizvodnja rakije
  • 02.05.2019. 12:00
  • Moravički okrug, Gornji Milanovac

Ljiljana Bralović: Dobra rakija se dobija isključivo od zdravog voća

U pranjanskom Domu kulture tokom vikenda održana je svetska manifestacija posvećena rakiji. Ljiljana Bralović, kao predstavnik porodice čija se rakija konzumirala tokom takmičenja, kaže da proizvodnja rakije traži vreme, veru i ljubav, a da se kvalitetan napitak dobija isključivo od dobrog i zdravog voća. 

Foto: Biljana Nenković
  • 526
  • 17
  • 0

U Pranjanima, najvećem selu u opštini Gornji Milanovac, održana je šesnaesta po redu i već nadaleko čuvena manifestacija, Rakijada. Odlična je to prilika da se tržištu predstave i proizvođači pranjanskog kraja. U kategoriji ispijanja, konzumirana je i rakija koju proizvodi porodica Bralović koja se decenijama bavi stočarstvom, zemljoradnjom i voćarstvom. Njihovo prvo izlaganje proizvoda bilo je na Rakijadi u Pranjanima, da bi kasnije nastavili da učestvuju i na drugim manifestacijama. 

Tradicija ove porodice datira još od 1836. godine kada se njihov predak Milija Bralović doselio u podsuvoborske krajeve, gde je i danas njihovo domaćinstvo. Kroz vreme su se menjali i način i obim rada u domaćinstvu, a početkom dvadesetog veka porodica se više orijentisala na voćarstvo tako da su između dva rata gajili oko 2.500 stabala različitog voća sa prioritetom na šljivu i jabuku. 

Kalem grančice iz Kalifornije stigao u Srbiju 1934. godine 

Ljiljana Bralović ističe da je 1934. godine čukundeda Milan uvezao kalem grančice iz Kalifornije od jabuke kalifornijske jonatanke, izuzetno kvalitetne jabuke koju su sačuvali do dana današnjeg.

"Sačuvali smo i tajne prerade voća, povrća i mlečnih proizvoda, tako da su svi naši proizvodi napravljeni na tradicionalne načine. Milan je tih godina podigao i vinograd, sagradio sušaru za voće i u saradnji sa još nekoliko uglednih pranjanskih domaćina, suvu šljivu izvozio u Ameriku."

Proizvodnja se značajno osavremenila i uznapredovala u svakom smislu, a danas njihovo domaćinstvo poseduje oko 4.500 stabala raznog voća koje suše ili prerađuju u razne vrste rakija, džemova i sokova. 

Sve rakije se dobijaju na sličan način. Ipak, postoje razlike. Dunja se melje ili reže da bi mogla da prevri dok se iz kajsije vadi koštica, a iz šljive bar jedan deo. 

Mlada rakija je drska i nije prijatna za konzumiranje 

Istakla je da je važno da rakija mora da odleži da bi se umirila, da bi poprimila aromu bureta i da bi dobila na pitkosti, dok je mlada rakija drska i nije prijatna za konzumiranje.

Ranije su rakiju pekli isključivo od šljive dok su pre tridesetak godina zasadili kajsije, kruške viljamovke i dunje i od tog voća peku rakije.

Rakija od divlje kruške - karakteristična aroma koja osvaja

Imaju i zasad jabuke, a plan je i da ispeku određene količine jabuke i trešnje, a možda i rakiju od drenjina kako bi upotpunili asortiman.

Šljivovica je brend Moravičkog okruga  

Najviše se traži šljiva, a Ljiljana veruje da je razlog tome što je duplo jeftinija od voćnih rakija. Kajsija je na drugom mestu, onda dunja i viljamovka. "Obično iste mušterije uvek kupuju iste proizvode. Uglavnom po preporuci prijatelja kupuju kod nas oni što drže do porekla i kvaliteta. Mi ceo godišnji rod ispečemo u rakiju. Naše mušterije znaju da je to čist, kvalitetan proizvod i redovno kupuju kod nas," s ponosom kaže Bralovićka. 

Kako je dalje pojasnila šljivovica je brend ovog kraja. "Ranije se pekla od rane šljive, drenovke i požegače, madžarke. Na žalost, zbog bolesti su te sorte nestale, povađeni su zasadi. Mi gajimo sorte čačanskog instituta: čačanska rodna, čačanska lepotica i stenlej. Ima još nekoliko stonih sorti koje služe kao oprašivači." Rakiju ne izvoze u inostranstvo, ali ona zahvaljujući prijateljima porodice prelazi granice naše zemlje i pije se na svim kontinentima. 

Ljiljana kaže da problema ima dok voće ne dođe u kace za previranje. Može da bude suše pa da ne iznese rod, može da bude kišna godina pa voće nema dovoljno šećera. Ili kao prošle godine, grad. "Nije samo skinuo rod već je oštetio i stabla tako da će se posledice osećati naredne dve do tri godine."

Rakija mora da odleži da bi se umirila (Foto: Valerija Čolović)

Rakijada kao prozor u svet, a nagrade za kvalitet 

Kada je reč o učestvovanju na manifestacijama, Ljiljana kaže da je sve počelo sa Rakijadom u Pranjanima. "Posle prve Rakijade smo dobili poziv za Novosadski sajam. Od tada šaljemo rakije na ocenjivanje i posećujemo manifestacije njoj posvećene. Učestvovali smo zadnjih godina na više gastro manifestacija. Na Novosadskom sajmu, na Sajmu etno hrane u Beogradu, na Izboru za šumadijsku kraljicu u Trepči i sličnim manifestacijama. Osvajali smo uvek zlatne medalje za kvalitet i specijalne nagrade. Zadovoljni smo ocenama koje smo dobili od ocenjivača.

Ljiljana ima i savet za one koji bi želeli da se bave rakijama: "Prvo da vole to da rade. Drugo, da budu strpljivi. Ovo je posao koji traži vreme, veru i ljubav. I treće, dobra rakija se dobija isključivo od dobrog i zdravog voća." 

Ujedno, Ljiljana je je predsednica ogranka Društva srpskih domaćina u Gornjem Milanovcu. Svih šest članova porodice Bralović uključeno je u proizvodnju i rad na imanju.

"Najveći deo posla obavljaju suprug i dever, svu mašinsku obradu zemlje i kultura na njoj kao i brigu oko stočnog fonda. Ćerka, Anka, doktor veterinarske medicine, stara se o zdravlju životinja. Sin, Milan, trenutno na studijama u Kini, vodi marketing. Svekrva, Vida, bavi se plastenicima i zimnicom. Ja prerađujem mleko. Svi znamo sve da radimo pa menjamo jedni druge kada se ukaže potreba," saopštava Ljiljana.

Najbolja rakija po odluci žirija pravi se u Šapcu 

Aleksandar Biorac, organizator ovogodišnje Rakijade izjavio je da je kao i prethodnih godina, i ove godine organizovan dvodnevni događaj koji se sastoji od takmičarskog, kulturno-umetničkog i zabavnog programa. 

Nagrađeni u kategoriji za najbolju rakiju su Hadži Branko Damnjanović iz Šapca koji je zauzeo prvo mesto, drugo mesto bio je Živojin Petrović iz Paraćina, dok je na trećem bio i Aleksandar Petrović takođe iz Šapca.


Tagovi

Pranjani Rakijada Podsuvoborski kraj Kalifornijska jonatanka Rakija Ljiljana Bralović