Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kukuruz
  • 03.10.2020. 15:00

Kukuruz je nastao kultivisanjem biljke teosinte: Kako se dalje razvijao?

Opšteprihvaćena teorija kaže da se sa njegovim uzgojem započelo pre oko 9.000 godina, u dolini reke Balsas u južnom delu Meksika. Klip ove trave bio je manji, s nekoliko zrna obavijenih čvrstim omotačem. 

Foto: JumpStory
  • 331
  • 8
  • 0

Kukuruz je jedna od najvažnijih svetskih ratarskih kultura. Osim za ishranu ljudi i stoke, njegova primena vidljiva je i u tekstilnoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj i industriji alkohola. Sve se više koristi i u proizvodnji biogoriva etanola, čija potrošnja kroz godine višestruko raste.

Svima nam je do sada bilo poznato kako je poreklo ove biljke iz Srednje Amerike, a da su ga prvi kultivisali drevni Asteci, Maje i Inke. Koristili su ga na nebrojeno mnogo načina, a osim za hranu, služio im je za izgradnju, odeću, dekoraciju i ogrev.

U Evropu je donet 1493 godine. 

Biljka od koje je sve krenulo zove se teosinte. Bio je to prvi kukuruz, a putanja njegove evolucije u zlatno zrno koje danas svi poznajemo mnogo je složenija nego što su to naučnici ranije mislili. 

Kako je sve počelo?

Opšeprihvaćena teorija kaže da se s njegovim uzgojem započelo pre oko 9.000 godina, u dolini reke Balsas u južnom delu Meksika. Klip ove trave bio je manji, s nekoliko zrna obavijenih čvrstim omotačem. 

Uz ljudsku intervenciju, odabir povoljnijeg svojstva zemljišta, evoluirao je u veću i unosniju biljku koja se potom prenosila u druge delove Amerike. Zanimljiva činjenica je i ta da je u vreme evropske kolonizacije u 15. veku, kukuruz bio glavni izvor hrane u mnogim delovima regije.

Koji se kukuruz koristi u ishrani ljudi, a koji kod domaćih životinja?

Logan Kisler, vodeći autor studije objavljene u časopisu Science i kustos u Nacionalnom prirodnjačkom muzeju "Smithsonian", kaže da se prema toj teoriji protok gena iz, moglo bi se reći divljeg kukuruza, kod nekih sorti još uvek razvija, ali da je uglavnom zaustavljen i usporen. Međutim, istraživanja su podstakla Kislera i njegove kolege da preispitaju ovu teoriju. 

Dve nezavisne naučne grupe analizirane su DNK 5.000 starih klipova iz pećine u Meksiku i otkrili da je drevni kukuruz još uvek bio usred procesa pripitomljavanja - imao je neke gene povezane s teosinteom koji je određivao način širenja semena i količinu skroba. 

Otkriće je bilo iznenađujuće, pogotovo zato što su klipovi nađeni kada se on već bio proširio i uzgajao na području jugozapadne Amazone već gotovo 1.500 godina. Drugim rečima, evoluciona priča o ovoj žitarici ima dva različita pravca. 

"Tu dolazimo do paradoksa jer već imate kukuruz koji se kontinuirano uzgaja u delovima Amazona hiljadama godina, a njegova evolucija još nije završena tamo odakle je potekao", kaže Logan te dodaje kako je, da bi pomirio arheologiju i genetiku, morao da razmišlja o novom modelu pripitomljavanja. 

Od 73 biljne vrste iz Biblije, mnoge postoje i danas

Nakon toga je odlučio da analizira genome više od 100 sorti savremenog kukuruza, a sekvencirano je njih 40. Tim je proučio i DNK 11 drevnih biljaka. Rezultati su ih doveli do otkrića nekoliko različitih sorti od kojih je svaka imala jedinstven odnos s teosinteom. Najvažnije je što su rezultati otkrili da, iako je kultivisanje počelo u Meksiku, ta je žitarica odneta drugde pre nego što je postupak pripitomljavanja završen.

Zanimljivo otkriće bilo je i u činjenici da je onaj savremeni iz Anda i jugozapadnog Amazona usko povezan s onim proizvedenim u istočnom Brazilu. 

Važno za budućnost

Majkla Blejka, antropologa sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji koji proučava podreklo i širenje poljoprivrede, posebno je zainteresovalo ovo istraživanje. Smatra kako je jako teško doći do nekih saznanja jer u Južnoj Americi postoji jako malo uzoraka koji potiču od pre pet, šest hiljada godina. 

Iako, Kisler priznaje da bi bilo jako lepo da imate tako stare uzorke, najbitnije mu je da sazna kako se ova biljka prilagođavala novim okruženjima u prošlosti kako bi to mogao primenjivati i u sadašnjosti, ali i budućnosti.

Koliko vi znate o ovoj kulturi možete proveriti u kvizu ovde.

"Pripitomljavanje kukuruza do danas je bilo toliko uspešno jer je simbiotski odnos između ljudi i biljke bio uspešan decenijama. Kultivisanjem su ljudi dobili pouzdan izvor hrane i redovno se sejao u zemlji bogatoj hranjivim materijama. Međutim, naša klima koja se brzo menja, pogoršava taj odnos. Stoga je još važnije razmišljati u smislu biološke raznolikosti i prilagodljivosti kada naš sistem proizvodnje hrane počne loše da reaguje na klimatske promene", zaključuje istraživač.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a dužina njegove vegetacije od nicanja do punog zrenja zavisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uslova... Više [+]

Tagovi

Kukuruz Meksiko Istraživanje Teosinte Amazona Pripitomljavanje


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.