Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • EU poljoprivreda
  • 15.12.2022. 07:30

Kako će izgledati poljoprivreda EU sledećih deset godina?

Proizvodnja nekih useva će stagnirati ili lagano opadati, dok se za mleko i meso predviđa pad.

Foto: Depositphotos/shanin
  • 144
  • 51
  • 0

Otpornost poljoprivrednog sektora Evropske unije bila je na velikoj meri testirana u poslednje dve godine. Pandemija koronavirusa uzrokvala je poremećaje u trgovini i povećanje cena roba, a onda je rat između Rusije i Ukrajine doveo do još viših cena inputa i energije. Kao rezultat toga, došlo je do skokovitog rasta cena hrane, a trgovina je dodatno poremećena.

Tu su i klimatske promene koje sve češće rezultiraju nepovoljnim i ekstremnim vremenskim prilikama koje utiču na prinos useva, bolesti, broj štetoćina, kao i izbijanje bolesti kod životinja.

U svetlu ovih poremećaja, za EU agrar u periodu 2022./32. se predviđa usporavanje rasta u glavnim poljoprivrednim sektorima, stoji u nedavno predstavljenom izveštaju o srednjoročnim izgledima.. 

Očekuje se da će proizvodnja nekih useva stagnirati ili lagano opadati, dok se za mleko i meso predviđa pad.

Ratarske kulture

Predviđanja pokazuju da će se ukupna površina žitarica u EU neznatno smanjiti na 57,2 miliona hektara do 2032; podstaknuta manjim površinama pod ječmom i kukuruzom. EU će ostati značajan izvoznik pšenice i ječma, kao i uvoznik kukuruza i pirinča. Potrošnja žitarica za hranu mogla bi da se malo poveća (+3,9 odsto), ali kako će se upotreba stočne hrane smanjiti (-6,1 odsto), očekuje se da će ukupna domaća potrošnja u EU ostati stabilna.

Kod uljarica se predviđa proizvodnja od 33 miliona tona, što je povećanje od 2,8 miliona tona (+9,3 odsto). Razlog je stalno povećanje prinosa. Neto uvoz uljarica i proteinskih useva će se smanjiti jer će EU proizvoditi 54,7 odsto više mahunarki i 33,3 odsto više soje.

Mleko i mlečni proizvodi

Usvajanje održivijih poljoprivrednih praksi uticaće na budući razvoj sektora mleka i mlečnih proizvoda u EU-u. Očekuje se rast udela alternativnih sistema (za razliku od intenzivnih i konvencionalnih). Budući da se favorizuje ekstenzivna poljoprivreda zbog rešavanja pitanja sredine, očekuje se da će se mlečna stada smanjiti i dovesti do pada proizvodnje mleka u EU-u za 0,2 odsto godišnje do 2032. Međutim, to neće ugroziti položaj EU-a kao najvećeg svetskog izvoznika mlečnih proizvoda.

Pašće proizvodnja mleka (Foto: Depositphotos/inzyx)

Potrošnja bi mogla ostati relativno stabilna u budućnosti, a rast se očekuje jedino u potrošnji sira. Za obrano mleko u prahu će se usporiti jer će trgovinska razmena slabije rasti zbog sve jače globalne konkurencije. U slučaju punomasnog mleka u prahu, mogla bi se smanjiti zbog gubitaka u trgovini, dok bi domaća upotreba mogla ostati relativno stabilna.

Mesne prerađevine

Održivost će igrati sve istaknutiju ulogu na tržištima mesa u EU-u. Proizvodnja ove robe će biti efikasnija i ekološki prihvatljivija, s porastom organskih i ekstenzivnih sistema. Uprkos ovim kretanjima, očekuje se pad potrošnje mesa u EU (-1,5 kg po stanovniku godišnje), pri čemu će govedina biti posebno pogođena, a svinjetina delimično zamenjena mesom živine. Ovaj sektor zapravo je jedini koji se širi u smislu proizvodnje i potrošnje. Ovo proizlazi iz stava da je meso živine zdravije u poređenju s drugim vrstama, lakše se priprema, njegova konzumacija nema nikakvih verskih ograničenja, a ima i relativno nižu cenu.

Ukupno stado krava smanjiće se za 2,8 miliona grla (9,1 odsto), a stanje u zemljama članicama će se razlikovati. Posle visokog nivoa u 2022; očekuje se da će cena govedine ponovno pasti zbog uravnoteženije ponude i potražnje. Što se tiče svinjskog mesa, predviđa se pad proizvodnje za jedan odsto godišnje, što odgovara 2,2 miliona tona tokom desetogodišnjeg perioda.

Prelazak na biljnu prehranu mogao bi dovesti do rastuće važnosti proteinskih alternativa mesu, ali se pretpostavlja da oni još uvek predstavljaju samo vrlo mali tržišni udeo.

Učinak na ekologiju

Ovogodišnji izveštaj predsatvio je i mogući scenario potencijalnih ekoloških i privrednih učinaka na manji broj stoke u EU. 

Ovakav trend bi doveo do manje proizvodnje svih životinjskih proizvoda, ali i samih useva zbog manje potražnje za stočnom hranom (odnosno krmno bilje, žitarice i uljarice), dok se uzgoj mahunarki povećava. Sve bi ovo moglo dovesti do opšteg rasta potrošačkih i proizvođačke koje bi posebno porasle za svinjsko meso, jaja i govedinu.

Povećaće se uzgoj mahunarki (Foto: Depositphotos/Nolanberg11)

S druge strane, taj bi trend mogao smanjiti emisije amonijaka iz poljoprivrede u EU do 11 odsto i onečišćenje nitratima po hektaru do 12 odsto. Veća smanjenja (50-60 odsto) očekuju se u regijama s velikom gustoćom stoke. Očekuje se da će emisije gasova staklene bašte u EU pasti za 2 do 13,8 odsto, ali niža proizvodnja bi povećala uvoz. Kao rezultat toga, niže emisije u EU bile bi nadoknađene njihovim povećanjem u drugim delovima sveta.

Prehrambena bezbednost

Srednjeročna perspektiva pokazuje da će EU 2032. ostati samodovoljna u većini proizvoda te biti sposobna stvarati viškove koji doprinose globalnom snabdevanju hranom, posebno pšenicom i mlečnim proizvodima. Kako stoji u izveštaju, ovakva situacija je rezultat kontinuiranih reformi ZPP-a zahvaljujući kojima EU nastavlja snabdevati visokokvalitetnom, bezbednom i nutritivno vrednom hranom kako sopstveno, tako stanovništvo celog sveta. Ali, zbog agroklimatskih i tržišnih uslova, ostaće zavisna od uvoza tropskog voća, pirinča i soje.

Ne očekuje se da će trenutne rekordno visoke cene hrane trajno uticati na udeo potrošnje domaćinstva za prehrambene namirnice budući da će potrošači verovatno prilagoditi svoje navike i kupovati osnovno, umesto da smanje ukupnu potrošnju hrane. Ipak, neće iznenaditi da će ekonomska kriza potencijalno pridoneti povećanju nejednakosti.

ZPP kao pomoć  

"Kako bismo postigli istinski otporan prehrambeni sistem, moramo se uhvatiti u koštac s problemima koji i dalje utiču na naše poljoprivredne zajednice – poput opadanja broja obiteljskih farmi i sve veće prosečne starosti poljoprivrednika. Ova kretanja, utvrđena u poslednjem popisu poljoprivrede, predstavljaju poziv na buđenje", poručio je komesar za poljoprivredu EK, Januš Vojčehovski u uvodnom govoru prilikom predstavljanja izveštaja. 

Manje stoke i farmi meštovite proizvodnje, poljoprivrednici sve stariji: Šta su EU donele '10-e?

On je uveren da ZPP državama članicama pruža snažan skup alata i bolju podršku i pomoć u postizanju održive prehrambene bezbednosti. "Tokom proteklih nekoliko godina blisko smo sarađivali s državama članicama na osmišljavanju snažnih strateških planova. Sada je vreme da ih počnemo sprovoditi", rekao je. 


Tagovi

Poljoprivreda EU Pad proizvodnje Proizvodnja mesa Proizvodnja mleka Januš Vojčehovski Srednjeročna perspektiva


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.