Od 175 miliona evra, koliko je obezbedila Evropska unija za IPARD program, do sada je isplaćeno tek 7,5 miliona evra.
Na onlajn debati "Poljoprivreda i investicije u Srbiji" u organizaciji Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS) u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji na kojoj su učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ali i stručnjaci iz privrede i civilnog društva, razmatrana je spremnost Srbije da učestvuje u poljoprivrednoj politici EU i sledećim neophodnim koracima na putu ka EU, prenosi EU info centar.
Govoreći o programu predpristupne pomoći EU za razvoj poljoprivrede - IPARD, Jasmina Miljković, šefica Upravljačkog tela IPARD Operativne strukture i načelnica Odeljenja za ruralni razvoj pri Ministarstvo poljoprivrede naglasila je da konkurisanje za sredstva nije komplikovano, ali da još uvek drugo traje u smislu procedure i administrativne obrade. Srbija je od šest ponuđenih mera, akreditovala četiri.
IPARD informativna radionica za investicije u ruralni turizam - 25. septembra
"Za preostale dve smo shvatili da jednostavno nemamo kapaciteta. Rešili smo da ih zato prenesemo za idući program - IPARD 3 čija prva verzija bi trebalo da bude gotova na proleće 2021. godine, a finalna bi trebalo da bude usvojena u novembru iste godine", najavljuje Miljkovićeva.
Struktura podnetih zahteva za dodelu sredstava iz IPARD-a je pretežno u cilju nabavljanja novih traktora - čak 86 odsto svih zahteva. Na zahteve koji se odnose na sredstva za preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda odlazi tek 14 odsto prijava. Miljkovićeva naglašava da je to šteta, jer ovaj program daje mogućnosti za mnogo više.
Od 175 miliona evra, koliko je obezbedila Evropska unija za ovaj program, do sada je isplaćeno tek 7,5 miliona evra.
Govoreći o spoljotrgovinskoj razmeni poljoprivrednih proizvoda, Miloš Milovanović, koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za poglavlja 11, 12 i 13 izjavio je da je poljoprivreda učestvovala sa 12,3 odsto u izvozu Srbije 2019. godine.
"U ukupnom iznosu, poljoprivreda je ostvarila tri milijarne evra prometa, a od toga 50 odsto našeg izvoza absorbuju zemlje EU i 30 odsto CEFTA. Ova dva bloka imaj isti cilj - evropske integracije, tako da je 80 odsto trgovine ili sa EU ili sa budućim članicama. Kod suficita, struktura je obrnuta - 30 odsto ostvaruje se sa zemljama EU, dok čak 50 odsto suficita sa zemljama CEFTA. Ostala tržišta u poljoprivredi čine 20 odsto, od kojih Rusija čini 10 odsto", istakao je Milovanović.
Na pitanje o trenutnim prioritetima, Milovanović ističe potrebu za većim investiranjem, te potrebu za preispitivanjem mera i politike poljoprivrede, poput premija za mleko, plaćanja po hektaru i slično.
"Ne samo da se dobiju sredstva, već i da se stvara promena u razmišljanu i pristupu poljoprivredi. U tom smislu, Ministarstvo bi moglo bolje da iskoristi i koordiniše resurse koje imaju lokalne OCD za informisanje i unapređenje poslovnog i ekološkog ambijenta", zaključuje Dragan Roganović, predsednik Upravnog odbora Asocijacije za razvoj Ibarske doline na ovoj debati.
Tagovi
Autorka