Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Brendiranje
  • 11.12.2019. 18:00
  • Šumadijski okrug, Kragujevac

Ime porekla i geografska oznaka: Put do brendiranja proizvoda i regije

Koliko naizgled obična markica donosi veću zaradu? Ko sve može da konkuriše, koliko traje proces, na koliko godina se obnavlja i kako ceo region može da profitira? Koliko proizvoda je u Šumadiji zaštićeno?

Foto: Biljana Nenković
  • 295
  • 8
  • 0

Zaštita geografskog porekla podrazumeva pravo da se štite dve oznake - ime porekla i geografska oznaka. Proces je dugotrajan i zahteva strpljenja i novca, ali je na kraju isplativ, obzirom da evropska iskustva pokazuju da su takvi proizvodi od 10 do čak 230 posto skuplji na tržištu.

U Šumadiji su za sada vino i rakija dobili oznaku zaštite geografskog porekla, a uskoro bi i gružanski kiseli kupus mogao da dobije ove vredne markice. Uspeh je sam po sebi veliki, obzirom da je ovo prvi put da će čak tri proizvoda iz ovog regiona biti zaštićena.

Ime porekla samo po sebi govori da je u pitanju ime zemlje, regiona ili lokaliteta. Diplomirani inženjer poljoprivrede Stefanija Anđelković kaže da je osnovni uslov da proizvodi moraju biti isključivo proizvedeni, prerađeni ili pripremljeni u toj geografskoj sredini.

"Geografska oznaka podrazumeva da se kvalitet ili svojstvo proizvoda pripisuju određenom regionu," kaže Stefanija Anđelković, savetodavac za agroekonomiju iz Kragujevca.

Šumadijska šljivovica dobila oznaku geografskog porekla

Kako doći do zaštite porekla i ko sve može da konkuriše?

U dobijanju markica postoje dva postupka. Prvi je ustanovljenje oznake geografskog porekla, a drugi je priznavanje statusa aktivnog korisnika.

"Za zaštitu geografskog porekla mogu da konkurišu i fizička i pravna lica, udruženja ili zadruge", kaže Anđelković.

U Šumadiji za sada su to uradili proizvođači rakije i vina, kroz udruženja. Ali ima još proizvoda koji bi mogli uskoro da se nađu na ovoj listi.

"Gružanski kiseli kupus iz Kusovca kod Knića mogao bi postati novi proizvod iz ovog kraja sa dragocenom markicom, koji je ušao u proceduru. Prednost zaštite porekla je pre svega cena. Na evropskom tržištu zaštićeni proizvodi skuplji su od 10 do čak 230 posto. U Zapadnoj Evropi više cene takve proizvode i spremni su da plate više ukoliko znaju da proizvod potiče iz određene regije. Proces je kompleksan. Najviše vremena i novca oduzima pravljenje elaborata o kvalitetu proizvoda i načinu njegove proizvodnje. To proizvođače najviše odbija da se upuste u proces, ali nije nemoguća misija", kaže Anđelkovićka.

Diplomirani inženjer poljoprivrede Stefanija Anđelković

Mesto u Svetskom altasu vina 

Osim više cene, svaki zaštićeni proizvod doprinosi boljem pozicioniranju čitave regije. Zoran Dragoljević, koji se bavi brendiranjem regije, kaže da svaki zaštićeni proizvod čini potencijal Šumadije.

"Imamo dugu tradiciju pravljenja karakterističnih proizvoda iz Šumadije, ali u oblasti marketinga tek smo poslednjih nekoliko godina počeli ozbiljno na tome da radimo. Oslanjamo se na tuđa iskustva. Naročito su pozitivni primeri iz Istre ili Toskane, koje su brendirane regije, a to ne bi bile da nisu imale svoje zaštićene proizvode. Istra je na primer nekada imala samo letnji turizam, a sada ima veći broj gostiju zimi nego leti. U slučaju da brendiramo Šumadiju, a na dobrom smo putu, ne bismo bili vezani samo za izvoz," kaže Zoran.

Po njegovim rečima dovoditi strane goste u Šumadiju i prodavati usluge i proizvode na kućnom pragu je krajnji cilj. "Izradom elaborata o geografskom poreklu, bez obzira na vrstu proizvoda, da li je vino, rakija, sirevi, kupus, potvrđujemo poreklo i kvalitet i garantujemo za to. To svet traži i upravo se to dešava u Šumadiji," kaže Zoran Dragoljević.  

Dragoljević navodi i još jedan interesantan podatak.

"Aktivnosti koje imamo na brendiranju Šumadije kroz vinarstvo donelo je i prvi rezultat. Upravo se pojavilo osmo izdanje Svetskog atlasa vina i mi se u njemu prvi put pojavljujemo kao regija. Nije dovoljno samo proizvesti dobar proizvod nego moramo ga brendirati i predstaviti na pravi način, a osim kvaliteta koji se podrazumeva, obavezan korak je i zaštita geografskog porekla", dodaje on.

Uskoro bi i gružanski kiseli kupus mogao da dobije oznaku zaštite geografskog porekla

Na koliko godina se obnavlja?

Zaštita geografskog porekla važi tri godine. Nakon tog perioda se neograničen broj puta, takođe na tri godine, obnavlja važenje oznake geografskog porekla. Zavod za intelektualnu svojinu posebno za svakog proizvođača propisuje kako će izgledati njegov elaborat. Na osnovu toga zavisi koliko će trajati proces i koliko će on koštati.  


Tagovi

Zaštita geografskog poreka Ime porekla Šumadija Regija Istra Stefanija Anđelković Brendiranje regije Gružanski kiseli kupus Zoran Dragoljević


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!